"Putin je sada vlasnik vojnog i političkog nereda u Siriji"

Američki predsednik je sporazum o severu Sirije, koji je njegova administracija ispregovarala s Turcima, pozdravio kao "sjajan dan za civilizaciju"

Izvor: Beta

Nedelja, 20.10.2019.

20:54

Ilustracija: Depositphotos/ eltoro69

Turci su odmah hladnom vodom polili euforičnu Belu kuću, odbijajući čak da taj sporazum nazovu prekidom vatre, piše američka TV CNN na svom sajtu.

Samo nekoliko sati kasnije, napadi iz vazduha i artiljerijska vatra mogli su se videti na severu Sirije dok su "Sirijske demokratske snage" kojima dominiraju Kurdi, optuživale Ankaru i njene saradnike za teško kršenje prekida vatre.

I u Vašingtonu i na Bliskom Istoku shvataju da prekid vatre nije stvaran. Ističe u utorak, 22. oktobra, istog dana kada će se ruski predsednik Vladimir Putin i njegov turski kolega Redžep Tajip Erdogan sastati u Sočiju da bi razgovarali o budućnosti Sirije.

Prilično je jasno: svet će tada saznati kakva će biti budućnost tog nestabilnog regiona.

Takođe je jasno da će ruski predsednik u velikoj meri odrediti tu budućnost.

S Trampovim napuštanjem Kurda, glavnih saveznika Amerike u borbi protiv Islamske države, i njegovim De facto "zelenim svetlom" za tursku invaziju na sever Sirije, Bela kuća se izvukla iz sirijske jednačine.

Bilo to dobro ili loše, Putin je sada vlasnik vojnog i političkog nereda koji se tamo odvija.

Putin ima plan?

EPA-EFE/ Pavel Golovkin
Ali, za razliku od užurbanih napora Trampove administracije da diplomatijom u poslednji čas pokuša da zaustavi krvoproliće čije pokretanje je ona i pomogla, Putin bar izgleda kao čovek s planom.

Rusija je odmah počela pregovore s Kurdima i s glavnim saveznikom Moskve, Asadovom vladom, brzo postižući sporazum da se sirijskoj vojsci dopusti ulazak u područja koja drže Kurdi, gde Damask godinama nije bio prisutan, kako bi se zadržala ofanziva koju predvode Turci.

Moskva je takođe brzo rasporedila sopstvenu vojsku kao "tampon" da bi Turke i njihove snage razdvojila od Kurda i sirijskih vladinih trupa, podseća CNN.

Taj potez je izazvao provalu ponosa Putinove vojske: "Kad se pojavi ruska zastava, borbe se prekidaju - ni Turci ni Kurdi ne žele da nam naude, tako da borbe prestaju zahvaljujući našem trudu", rekao je oficir ruske vojske Safar Safarov, prenela je državna novinska agencija Tass, pošto su jedinice ruske vojne policije počele da patroliraju sirijskim gradom Manbidžom.

S novom ulogom Rusije kao neprikosnovene vodeće sile, dolazi i težak rizik, upozorava CNN. Situacija na severoistoku Sirije je više nego nestabilna.

Turci su jasno stavili do znanja da neće dozvoliti kurdsko vojno prisustvo blizu svoje granice. Ali, kopnene snage Ankare sastoje se uglavnom od sirijskih pobunjeničkih grupa, od kojih su mnoge tvrdi islamisti, te se Kurdi plaše da će biti na meti kampanje etničkog čišćenja manjina u tom šarolikom regionu.

Pored svega toga, sirijske vladine snage i pobunjenici u savezništvu sa Ankarom takođe imaju zbog čega da se obračunaju jedni s drugima posle zločina počinjenih tokom razornog osmogodišnjeg građanskog rata.

Čini se da Moskva razume opasnost situacije u koju ju je dovela njena nova vodeća uloga.

"Dugi niz godina smo pokušavali da skrenemo pažnju da je eksplozivna politika SAD i njihove koalicije vodila ka raspadanju Sirije i stvaranju kvazidržavnih formacija na istočnoj obali Eufrata, gurajući Kurde u separatizam i sukob s arapskim plemenima", rekao je u sredu ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov šefovima službi bezbednosti.

Kremlj je ozbiljno zabrinut jer bi se državljani Rusije koji su se borili na strani Islamske države i drugih pobunjeničkih grupa, mogli vratiti u svoju domovinu - Rusiju i tamo izazvati nestabilnost.
Ilustracija: EPA-EFE/ Stringer
U trenutku kada je Turska pokrenula ofanzivu u severnoj Siriji, Kremlj je izrazio izuzetno duboku sumnju u sposobnost Turske da zadrži hiljade zatočenih pripadnika Islamske države i njihovih porodica koje Kurdi čuvaju.

"Postoje područja na severu Sirije u kojima su koncentrisani ekstremisti Islamske države koje je donedavno čuvala kurdska vojska. Turska vojska je ušla u ta područja, a Kurdi su otišli​...

Sada oni (borci Islamske države) mogu jednostavno pobeći, a ja nisam siguran da turska vojska može, i koliko brzo, da uspostavi kontrolu", rekao je Putin prošle nedelje na forumu Zajednice nezavisnih država u Ašgabatu.

Rusija se 1990-ih godina suočila s dugotrajnom pobunom u Čečeniji i nekoliko godina vodila krvav rat. Poslednje što Vladimir Putin želi jeste da se bivši pripadnici Islamske države vrate u oblast Kavkaza što bi moglo ponovo dovesti do nestabilnosti.

Na tom forumu u Turkmenistanu, Putin je upozorio ostale lidere regiona da se pripreme za takvu situaciju. "Govorimo o stotinama ekstremista tamo, o hiljadama kada se radi o zemljama ZND. To je za nas stvarna pretnja. Kako i gde će se uputiti" pitao je Putin.

"To moramo da shvatimo i da mobilišemo snage naših specijalnih službi da bismo umanjili tu novu pretnju", dodao je Putin, prenosi CNN.

Ali, uprkos svim opasnostima od Putinovog gambita s velikim ulogom u Siriji, ruski lider i dalje može da spreči da se situacija još više razbukta.

Rusija međutim ima razorne rezultate u sukobu u Siriji.

Grupe za ljudska prava optužile su Moskvu da je počinila ratne zločine u kampanji podrške sirijskom predsedniku Bašaru al-Asadu.

SAD kažu da je Moskva sistematski bombardovala civilnu infrastrukturu, posebno bolnice, i pomagala Asadu prikrivanje da je sirijska vojska navodno upotrebljavala hemijsko oružje. Rusija žučno demantuje sve te navode.

Uprkos mnogim američkim i evropskim zvaničnicima koji se žale na navodne laži i obmane Moskve, izgleda da se sve zemlje i strane uključene u sirijsku krizu slažu da je Moskva u toj krizi ipak pouzdanija od Vašingtona.

NATO saveznica Turska godinama sarađuje s Rusima, uprkos tome što podržavaju suprotstavljene frakcije u sirijskom građanskom ratu. Izgleda da se čak i zakleti neprijatelji - Izrael i Iran, slažu da put ka obezbeđivanju njihovih interesa ide kroz Moskvu.

A kad su "Sirijske demokratske snage" kojima dominiraju Kurdi - a imale su podršku SAD i izgubile skoro 11.000 boraca u ratu protiv Islamske države, saznale da ih je Tramp odbacio i prepustio ih invaziji snaga koje sarađuju s Erdoganovim, otišle su takođe pravo Rusima jer Moskva već godinama sarađuje i razgovara s njima.

Dakle, nikada rešenje za nered na severoistoku Sirije neće moći da nađe Trampova Bela kuća, a ni da to pokuša. Ako bude dogovora o tome, postići će ga Putin i Erdogan sledećeg utorka u Sočiju, i to pod svojim uslovima, zaključuje CNN.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

17 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: