Dan sećanja na žrtve NATO agresije, venci i sveće

Pomoćnik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović položio je venac na Spomenik žrtvama rata i braniocima otadžbine 1990-1999.

Izvor: Beta

Nedelja, 24.03.2019.

12:26

Dan sećanja na žrtve NATO agresije, venci i sveće
Foto: Tanjug / Dimitrije Goll

Venac je položen povodom Dana sećanja na žrtve NATO bombardovanja 1999. godine

Kako prenosi gradski Sekretarijat za informisanje, Mladenović je istakao da je 20 godina od NATO agresije brzo prošlo, ali da rane koje su ostale ne mogu da zacele nikada.

On je podsetio da je 78 dana trajala agresija na jednu slobodnu, suverenu zemlu bez odobrenja Saveta bezbednosti i Ujedinjenih nacija.

"Akcija koju su nazvali 'Milosrdni anđeo' izazvala je smrt više od 2.500 ljudi, među kojima je bilo i osamdesetero dece. Ne smemo da zaboravimo ni jedan život koji je izgubljen tokom NATO agresije, jer su oni dati za slobodu naše zemlje i naroda", rekao je Mladenović na Savskom trgu u Beogradu.

On je dodao da je upravo ta akcija i agresija sprovedena da se Srbiji oduzme Kosovo i Metohija.

Vence na Savskom trgu položili su i predstavnici udruženja koja neguju sećenja na ratove i žrtve ratova devedestih godina 20. veka. Polaganjem venaca i paljenjem sveća, uz minut ćutanja, danas, na Dan sećanja na žrtve NATO agresije, odata je pošta radnicima RTS-a koji su pogunili na svom radnom mestu u bombardovanju 1999. godine.

Vence na spomenik "Zašto?" položile su porodice poginulih radnika, pomoćnica ministra kulture i informisanja Slavica Trifunović, gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić, generalni direktor RTS Dragan Bujošević i v.d. direktor Televizije Ilija Cerović.

Miroslav Medić, brat poginulog Siniše Medića, zahvalio je svima što su došli da se sete tragedije iz aprila 1999. godine.

On je rekao da porodice žzele da znaju odgovor na pitanje zašto je bilo potrebno da pogine 16 ljudi u RTS-u i zašto ih niko nije zaštitio.

Odgovor na to pitanje čekamo punih 20 godina i još ga nismo dobili”, rekao je on okupljenima.

Dodao je da su na 20. godišnjicu dobili obećanje da će se krenuti sa izgradnjom Memorijalnog kompleksa, na mestu na kojem je nalazi razrušeni deo zgrade televizije, koji će biti konzerviran, a u okviru kojeg će se nalaziti memorijalna soba, u kojoj će biti lični predmeti poginulih i moći će da se vidi o zločinima NATO počinjenih za 78 dana.

On je ispričao da su zaposleni na RTS od početka bombardvonja dobili naredbu da rade u izmenjenom režimu, po 12 sati u smeni, kao i da je zgrada RTS-a, pogotovo preko dana, bila puna ljudi, jer su u njoj boravili i strani dopisnici, koji su koristili kapacitete televizije i odatle slali izveštaje.

Negde oko 20 sati, pred kraj Dnevnika, kada se oglašavala vazdušna opasnost, oni su se izmeštali iz zgrade i noću nikoga nije bilo. Naši ljudi, imali su radnu obavezu da radno mesto tokom smene ne sme da se napušta”, rekao je Medić.

Kako kaže, u početku nije bilo straha, ali je kasnije, kada su počele najave da je i RTS moguća meta, zebnja uhvatila radnike koji su tražili da se preduzme nešto u vezi sa njihovom bezbednošću i da se bar noću izmeste na neku rezervnu lokaciju.

Nažalost, tadašnje rukovodstvo nam nije omogućilo da se sklonimo… To je dovelo da zločinci bez saosećanja gađaju i nemilosrdno ubiju 16 ljudi”, rekao je Medić.

Zgrada RTS-a u Aberdarevoj ulici pogođena je u noći između 22. i 23. aprila 1999. u 2.06 i tom prilikom je ubijeno 16 radnika.

Čelnici NATO-a su tvrdili da je napad bio opravdan, a specijalna komisija Haškog tribunala koja je ispitivala i slučaj bombardovanja RTS-a, nije predložila Tužilaštvu da pokrene krivični postupak.

U znak sećanja na poginule, u Tašmajdanskom parku, kod zgrade RTS-a, podignut je spomenik "Zašto?", kojim porodice i prijatelji stradalih postavljaju pitanje zašto su oni poginuli. Povodom 20 godina od početka NATO agresije na tadašnju SR Jugoslaviju, na brdu Straževica, gde je na današnji dan 1999. godine pala prva bomba u Beogradu, kod spomen obeležja “Glasnik sa Straževice”, odata je pošta poginulim vojnicima i civilima tokom bombardovanja.

Vence na spomen obeležje položile su porodice pripadnika Vojske SR Jugoslavije Vlastimira Lazarevića i Vladimira Vujovića, koji su i pogunuli na tom mestu 27, odnosno 28. marta 1999. godine, ministri u Vladi Srbije Nebojša Stefanović i Aleksandar Antić, predsednik Skupštine Grada Nikola Nikodijević, zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić i mnogi građani.

Nakon intoniranja himne "Bože pravde" i odavanja pošte minutom ćutanja svim nastradalima u NATO agresiji 1999. godine, služen je i parastos poginulim vojnicima, policajcima i civilima tokom 78 dana bombardovanja.

Ministar Stefanović rekao je da ništa nije važnije od slobode i ništa nije skuplje od života što može da se da i istakao da su na Straževici, koja je bila jedna od prvih meta i koja je ponosna stajala kao prkos NATO agresiji, "dve porodice naučile koja je cena i videle su šta su Vladimir i Vlastimir žrtvovali za svoju zemlju da bismo mi danas bili slobodni".

"Ovde smo uvek dužni da dođemo, da bismo se setili svih ljudi, i vojnika, i policajaca, i civila koji su dali svoje živote da bi Srbija bila slobodna i da nikada ne zaboravimo njihovu žrtvu", kazao je Stefanović.

"Mislim da je Srbija poslednjih nekoliko godina na pravi način počela da se obraća svojim herojima. Danas Srbiju nije sramota da se podseti na one koji su se za nju borili", rekao je Stefanović.

Ministar Antić je u izjavi novinarima kazao da Srbija danas 20 godina nakon bombardovanja odaje poštu svim žrtvama jedne "užasne agresije", koja je razorila zemlju, i dodao da kao država i društvo imamo obavezu da se s posebnim poštovanjem i pijetetom sećamo svih žrtava i brinemo o njihovim porodicama.

"Mi kao društvo nikada ne smemo da zaboravimo žrtve koje smo dali, kao ni to da smo i tada pokazali da smo ponosna nacija, da smo pokazali prkos i spremnost da se borimo za našu slobodu i da smo za nju spremni da damo i ono najvažnije i najvrednije - naše živote", rekao je Antić i dodao da je pre 20 godina retko ko verovao da će se to zaista desiti, kao i da danas retko ko razume zašto se to desilo.

"Politika ponekada može da nam donese stvari koje su nerazumne, kao što je bila i ta NATO agresija i zato mi kao država i državni vrh imamo obavezu da na odgovoran način vodimo Srbiju i da nikada više ne dođemo u situaciju da nam se tako nešto ponovi", rekao je ministar.

Nikodijević je naveo da se tradicionalno svake godine početak NATO agresije na SR Jugoslaviju obeležava na Straževici, jer je tu pala prva bomba na Beograd i tu je poginuo prvi vojnik Vojske SRJ.

Ono što je dužnost svih nas je da se sećamo pre svega svih vojnika i policajaca koji su branili svoju zemlju i dali svoje živote, rekao je Nikodijević i istakao da se moramo istovremeno sećati i nevinih žrtava kojih je bilo dosta u NATO agresiji 1999. godine.

"Kažu da vreme leči rane, međutim 20 godina kasnije te rane pođednako bole kao i prvog dana. Naša obaveza kao države i drustva jeste da porodice poginulih, stradalih, nikada ne zaboravimo, da im pomognemo, jer svaka ozbiljna država temelji se na sećanju i poštovanju svojih heroja", rekao je Nikodijević.

Naveo je da je sadašnje državno rukovodsto opredeljeno da stvara modernu, razvijenu Srbiju i dodao da ona upravo počiva na temeljima onih koji su dali svoj život da bi danas mogla da se stvara moderna zemlja.

"Trudićemo se da se više nikada ne čuju sirene za vazdušnu opasnost nad Beogradom, da niko ne da svoj život za Srbiju, da izgradimo društvo koje će biti razvijeno, moderno, perspektivno i da očuvamo mir na Balkanu što je kroz vekove uvek bio najveći izazov", rekao je Nikodijević.

Dodao je da su predsednik Aleksandar Vučić i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić posvećeni tom cilju. Povodom obeležavanja Dana sećanja na žrtve NATO bombardovanja 1999. godine, danas je u Tašmajdanskom parku u Beogradu položeno cveće na spomen-obeležje posvećeno dveojčici Milici Rakić i deci stradaloj u bombardovanju.

Cveće su položili ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Djorđević i zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.

"Ako postoji čin koji oslikava bezumnost rata i težinu zločina koji je NATO počinio prema narodu Srbije, odnosno Savezne Republike Jugoslavije u agresiji 1999. godine onda je to ubistvo male Milice Rakić i ubistva dece tokom tog bezumnog čina u proleće 1999. godine", rekao je Vesić.

Naveo je da je u NATO agresiji stradalo oko 2.500 ljudi, povređeno oko 6.000, a meterijalna šteta koja je naneta našoj zemlji se procenjuje između 30 i 100 milijardi američkih dolara.

"Mi smo tu danas da vodimo politiku koja će obezbediti da se našoj zemlji više nikada ne desi da bude na meti bilo koga, da imamo dovoljno snažnu i vojsku i policiju koja može da odvrati bilo koga od pomisli da može da napadne našu zemlju", rekao je Vesić.

Istakao je da je Srbija zahvaljujući predsedniku Aleksandru Vučiću i Vladi na tom putu i da je danas zemlja koju više niko ne sme da napadne.

"Okrenuti smo ka budućnosti, ka našem razvoju i perspektivi, ali nikada ne smemo da zaboravimo ono što se desilo. Nikada ne smemo da zaboravimo bombardovanje i žrtve, civilne i vojne - ljude koji su izgubili živote u tom bezumnom činu 1999. godine. Zato se danas sećamo, okrenuti ka budućnosti, ali ne zaboravljajući one koji su život dali tog proleća", dodao je Vesić. Parastostom i polaganjem venaca na spomen kapelu i spomenik Nišlijama nastradalim tokom bombardovanja 1999. u Nišu je počelo obeležavanje 20 godina od početka NATO agresije na našu zemlju. ;

Vence i cveće na spomen obeležja položili su danas članovi porodica koje su u ratu 1999. izgubile svoje najmilije, predstavnici Vojske, grada Niša i niških gradskih opština, Nišavskog upravnog okruga, ustanova i institucija, Rusko-srpskog humanitarnog centra i brojna udruženja građana. ;

Slađan Vučković, deminer koji je teško povređen prilikom uklanjanja kasetnih bombi na Kopaoniku, aprila 1999. godine, kazao je da ne prođe dan da se priseti nesreće u kojoj je ostao bez obe ruke, a noga i lice ; teško povređeni. ;

"Najteže mi je svih ovih godina bilo što nisam mogao da pomilujem svoju decu. Kada je ta kasetna bomba eksplodirala moja ćerka imala je nepunih pet godina, a sin deset godina. Sada mogu da kažem da sam bogat čovek jer imam i unuku, ali sam hendikeprian, ne mogu da je uzmem za ruku i povedem u šetnju", rekao je Vučković nakon što je položio cveće na spomenik Nišlijama koji su stradale za vreme NATO agresije. ;

Vučković je kazao da i danas, 20 godina od NATO agresije mi u Srbiji imamo teritoriju koja nije očićena od kasetnih bombi. ;

"Prema podacima Centra za razminiravanje imamo 2,5 miliona kvadrata zemljišta nije očišćeno od kasetnih bombi, a na 150 lokacija imamo bombe velikog kalibra i rakete koje se nalaze na dubini od nekoliko metara. To su sve potencijalne opasnosti za građane", izjavio je Vučković. ;

On je kazao da je nedostatak novca razlog što naša zemlja još nije očistila svoju teritoriju od eksplozivnih naprava. ;

"Ukoliko bi pristupili Konvenciji o zabrani korišćenja kasetne municije bili bi u mogućnosti da koristimo fondove koje daju zemlje poput Nemačke, Francuske i Italije. Međutim, naša zemlja još nije potpisnica te konvencije", rekao je Vučković. ;

Povodom oboležavanja Dana sećanja na žrtve NATO bombardovanja u Sabornom hramu u Nišu svetu arhijerejsku liturgiju služio je patrijarh Irinej.

Na Trgu kralja Milana u Nišu večeras u 19.45 počeće svečana ceremonija obeležavanja 20 godina od početka NATO agresije. U Jagodini i Pomoravskom okrugu danas je obeležen Dan sećanja na žrtve NATO agresije, a vence su položili pripadnici Policijske uprave i Gradske organizacije SUBNOR Jagodine i minutom ćutanja odali počast poginulima.

Cveće je položeno na spomen ploču osam poginulih policajca na Kosovu u zgradi Policijske uprave i na spomenen bistu potpukovniku Vojske Jugoslavije, pripadniku 63. padobranske brigade Goranu Ostojiću u Osnovnoj školi koja nosi njegovo ime, a koji je poginuo o blizini kasarne "Košare" na srpsko albanskoj granici.

Sećanje na početak i 78 dana bombradovanja Srbije i Pomoravskog okruga, evocirao je istoričar Dejan Tanić, istakavši da NATO, i uz veliku živu silu i tehničku premoć,"nije pobedio, za Kosovo se još borimo".

"NATO agresija na Jugoslaviju je najznačajniji momenat, na pragu 21. veka, ne samo u našoj, već i u svetskoj istorijia a nastupila je kao posledica želje NATO, tada jedinog i najmoćnijeg vojnog saveza svih vremena, da definitivno učcvrsti svoju dominaciju, svetsku, globalnu", rekao je Tanić.

Bombardovanje SR Jugoslavije tada, prestavljalo je prelomnu tačku u jednom periodu kada je počeo kraj unipolarnog sveta, ocenio je Tanić dodajući da smo zemlju branili od neuporedivo jačeg neprijatelja.

On je ukazao i da odbrana Kosova još uvek traje, da je ovo pitanje i dalje otvorene i da NATO nije uspeo 1999. godina da ga reši.

SRJ je tada pokazala svu slabosti NATO pakta, koji je planirao da rat traje kratke, dodao je on i istakoa da "nije slučajno NATO bombardovao ambasadu Kine, želo je da vidi reakciju Kine".
NATO je tada testirao svet, testirao sebe, ocenio je Tanić.

U ratovima 1991-1999. godine sa područja Pomoravskog okruga poginula su 32 vojnika i osam policajaca.

U agresiji NATO, najveće razaranje u Pomoravskom okrugu, doživeli su opštine Ćuprije i Paraćin.

Područje Pomoravskog okruga, za 78 dana agresije, bombardovano je 44 puta sa 161 projektilom, sedam lica je povređeno i naneta je velika šteta privrednim i društvenim objektima, mostovima, putnoj i komunalnoj infrastrukturi.

Prema podacima Civilne zaštite za Pomoravski okrug, područje Chuprije, koja je simbol stradanja u NATO agresiji, bombardovano je 12 puta sa 60 projektila, a sam centar grada dva puta, Jagodina 14 puta sa 34 projektila, Paraćin sedam puta sa 43 projektila, Despotovac dva puta sa osam projektila, Rekovac sedam puta sa sedam projektila i Svilajnac dva puta sa dva projektila. Ispred Spomenika žrtvama rata od 1991 - 1999. godine u Čačku je danas obeležen Dan sećanja na žrtve NATO bombardovanja u kojem je stradalo 18 vojnika i šest civila iz tog grada.Sveštenici čačanske crkve "Sveto Vaznesenje Gospodnje" održali su parastos žrtvama, a vence su položili predstavnici Moravičkog okruga, lokalne samouprave Čačka, Tehničko remontnog zavoda, policije, vojske, udruženja građana i porodica poginulih.

Gradonačelnik Čačka Milun Todorović rekao je da je prošlo 20 godina od "nezapamćene agresije velike i najmoćnije sile sveta, NATO pakta na malu, slobodarsku i evropsku Srbiju".

"Mi danas znamo da ne smemo zaboraviti to što nam je učinjeno. Uspeli smo da popravimo i porušena preduzeća i kuće, ali životi onih koji su poginuli ne mogu biti vraćeni. Na nama je da to pamtimo, da uvek ponavljamo kako te žrtve nisu bile uzaludne", rekao je Todorović

Direktor Međuopštinskog istorijskog arhiva u Čačku Lela Pavlović rekla je da je tokom dva i po meseca NATO bombardovanja u Moravičkom okrugu ispaljeno 273 projektila, od kojih 215 na preduzeća u Čačku, Gornjem Milanovcu, Lučanima i Ivanjici, dok je 58 palo na objekte, livade i šume.

"Tokom bombardovanja u Čačku (vojna fabrika) 'Sloboda' je onesposobljena 80 odsto, srušeno je oko 98 procenata proizvodnih pogona fabrike 'CER', nanete su ogromne štete u Tehničkom remontnom zavodu, fabrikama 'Mehanizacija', 'Prvom oktobru' i 'Naftagasu'. Potpuno je uništeno, onesposobljeno za stanovanje ili je pretrpelo manje štete ukupno 2.800 stambenih objekata. Stradalo je i jezdinsko-pridvoričko groblje koje se nalazilo u krugu fabrike 'Sloboda'", rekla je Lela Pavlović.

Održana je i svečana akademija pod nazivom "Dan sećanja, da se ne zaboravi 1999." u Domu kulture i otvorena izložba "Dan sećanja" u Narodnom muzeju u Čačku.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: