Protest "Jedan od pet miliona" u Beogradu, Kragujevcu...

Protest "Jedan od pet miliona" završen je ispred Doma Narodne skupštine u kojoj, kako je poručeno sa razglasa, nema demokratije, ali da je demokratija na ulici.

Izvor: Beta, Tanjug

Subota, 02.03.2019.

18:50

Protest
Foto: Tanjug / Rade Preliæ

"Oni ne razumeju da ste ovde došli, a da vas nisu dovezli organizovano autobusom i da vam nisu nudili sendvivče", proučeno je sa razglasa.

Među okupljenima su, kako je rečeno, ljudi najrazličitijih profesija, kao i poslanici koji su odbili da budu u skupštini jer ne žele da budu deo lažnog sistema.

U blizini zgrade parlamenta, kako je rekao organizator, nalazi se i sedište Regulatornog tela za elektronske medije, "koji ne dopušta slobodu medija".

Demonstranti su prošetali centralnim gradskim ulicama, a tokom trase šetnje lepili su nalepnice na kojima su, kako je rečeno, "laži predsednika države".

Prošli su i kroz Terazijski tunel u Beogradu, ali nalepnice koje su pokušali da zalepe na zidove tunela uglavnom su padale.

Zadržali su se ispred zgrade Radio-televizije Srbije gde su pozvali radnike te medijske kuće da bojkotuju njen rad, jer je "režimska televizija".

Okupljeni su nosili veliki transparent "Jedan od pet miliona" i sliku sa likom predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa velikim nosem, kao i manje parole - "Mi smo uz narod, ne uz bivše i sadašnje lopove", "Zbog slobode", "Probudi se", "Ustani Srbijo", "Poštujte zakon", "Stop bankarskom teroru", "Radnici robnih kuća su uz vas", kao i druge.

Sa razglasa je puštana muzika, a učesnici protesta duvali su u pištaljke.

Organizatori protesta "Jedan od pet miliona" pozvali su radnike Radio-televizije Srbije da bojkotuju rad te, kako su naveli, "režimske televizije".

"Radnici RTS-a niste sami. Uključite se u bojkot, mi ćemo da vas podržimo", poručeno je sa razglasa ispred zgrade RTS-a u Beogradu.

Sa razglasa su pozvali sve na RTS-u koji se ne slažu sa, kako je rečeno, "uređivačkom politikom velikog cenzora" da budu jedan od pet miliona i da aktivno bojkotuju tu medijsku kuću, a poručeno im je i da ako ih neko bude uvredio zbog takvih postupaka: "Hiljade nas biće uz njih".

Čelnici RTS upitani su zašto ni minut programa nisu posvetili žrtvama lokalnih moćnika.

"Da li su oni za vas ljudi drugog reda i ljudi manje biti od vaših cenzora", poručeno je ispred zgrade RTS-a dok su učesnici protesta lepili nalepnice na ulazna vrata te zgrade.

Okupljeni su uzvikivali: "Bojkot, bojkot" i "Ua, ua", a preko razglasa je puštana obrada priloga novinarke Barbare Životić: "Linč, silovanje, nasilje".

Učesnici protesta lepili su nalepnice i na okolne zgrade.

Građanima sje ranije podeljen list "Danas", a na protestu je govorila Marija Lukić iz Brusa, koja predsednika te opštine Milutina Jeličića Jutku tereti za seksualno uznemiravanje.

Lukić je rekla da nije dovoljno što je Jeličić podneo ostavku i to, kako je rekla, "na silu", već mora da snosi i krivičnu odgovornost, a da će ona po prvadu ići do kraja, i do Strazbura, ako je u zemlji ne bude.

"Nije ovo politika, kao što kažu. Ovo je borba za dostojanstvo, čast i pravdu, posle svih pretnji koje sam doživela i doživljavam", rekla je Lukić.

Prema njenim rečima, Jeličić je time što je rekao u jučerašnjem saopštenju da se delo za koje mu se sudi desilo dok nije bio član SNS, priznao krivično delo, ali navodi i da u optužnom predlogu stoji da su dela izvršena od juna 2015. do decembra 2018. godine, kada je on bio u SNS

"Ja nisam političarka, već dete iz bajke, koje je reklo 'lažni car Jutka je go'", rekla je Lukić i dodala da se bori za sve Marije u Srbiji.

Samostalna narodna poslanica Marinika Tepić je u svom obraćanju pozvala predsednika Alerksandra Vučića na TV duel, sa njom i sa Marijom Lukić, kako bi mu, kaže, objasnile kako štiti ženska prava.

"Oslobodićemo ovu zemlju od vas koji ste nas zarobili i znaće se red. Nećemo stati. Sloboda je neprikoslovena i istina je lekovita. Ja šetam ovde za slobodu, za slobodne izbore, medije i šetaću dok im ne vidim leđa. Neću stati", rekla je Tepić.

"Još jednom protestnom šetnjom tražimo otetu slobodu, otetu bezbednost i dostojanstvo", poručili su organizatori pred početak protestne šetnje, koja je večeras išla Uzun Mirkovom, Pariskom, Kneza Sime Markovića, Pop Lukinom, Brankovom, Terazijskim tunelom, Svetogorskom, Takovskom do Trga Nikole Pašića..

Organizatori su najavili da je tema ovonedeljnog protesta u Beogradu "Ulicama laži Aleksandra Vučića" kao i da su u skladu sa tim pripremili 100.000 nalepnica sa "lažima" predsednika države.

Nalepnice će biti lepljene ulicama kojima prolazi protestna kolona, a organizatori su zamolili učesnike protesta da ih ne lepe na automobile i izloge radnji.

"Privatna svojina naših sugrađana nama nije meta. Meta su nam ulice koje su uzurpirali pripadnici diktatorskog režima, i u skladu s tim mi ćemo im, kao i do sada, odgovoriti", naveli su organizatori.

Prošle subote učesnici protesta takođe su lepili nalepnice, ali u Terazijskom tunelu kojeg su nazvali "Tunelom laži Aleksandra Vučića".

Učesnici protesta "Jedan od pet miliona" prošli su i večeras kroz Terazijski tunel u Beogradu, ali nalepnice koje su pokušali da zalepe na zidove tunela uglavnom su padale.

Koordinatorka protesta Jelena Anasonović saopštila je okupljenima da su je redari obavestili da je nešto urađeno sa zidovima tunela, tako da nalepnice ne mogu da se zalepe.

"Ali mi ćemo odogovoriti na njihovu bahatost i izlepićemo grad kuda prolazimo", kazala je ona i poručila okupljenima da nalepnice ne lepe na automobile i izloge, jer je to privatna svojina građana koja nije meta protesta, već je meta kako je rekla "Aleksandar Vučić i njegove laži".

Rekla je i da vlast može da čisti zidove od nalepnica, ali da nikada neće moći svoj obraz.

Okupljeni su kod tunela između ostalog uzvikivali "Vučiću, lopove", duvali u pištaljke i vuvuzele.

Šetnja je nastavljena najavljenom trasom, a na čelu kolone demonstrana pored velikog transparetna "Jedan od pet miliona" je i slika Aleksandra Vučića sa dugim nosem.

Prethodno su nalepnice na kojima piše "Jedan od pet miliona", kao i one sa nekim Vučićevim izjavama, lepljene na bandere na trasi protestne šetnje.

Prvi protest protiv nasilja pod nazivom "Stop krvavim košuljama" održan je u Kruševcu 30. novembra 2018. zbog napada na jednog od osnivača Saveza za Srbiju, lidera Levice Srbije Borka Stefanovića i još dvojicu aktivista u tom gradu.

Od 8. decembra protesti se organizuju svake subote u Beogradu, a zahtevi su dopunjavani.

Traženo je da RTS protestima posveti pet minuta u svojim informativnim programima, da javni medijski servis jednako izveštava o svim političkim opcijama i da generalni direktor RTS-a Dragan Bujošević i urednik Informativnog programa Nebojša Lj. Stefanović podnesu ostavke.

Sa protesta je zatražena i ostavka ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića, kao i ministra zdravlja Zaltibora Lončara.

Građani zahtevaju da se pronađu počinioci i nalogodavci ubistva predsednika Građanske inicijative SDP Olivera Ivanovića.

Sa jednog od protesta upućen je i poziv na dogovor i zahtev opoziciji da iznese konkretan plan šta će učiniti da promene sistem u Srbiji da bi vlast bila servis građana.

Posle tog zahteva više opozicionih stranka i organizacija ponudilo je građanima "Sporazum sa narodom" odnosno predlog mera za obezbeđivanje poštenih izbora i vraćanje demokratskih načela i vladavine prava nakon pobede nad aktuelnom vlašću na čelu sa Vučićem.

Protesti se četvrtkom, petkom i subotom održavaju i u drugim većim gradovima u Srbiji, među kojima su Niš, Novi Sad, Kragujevac, Čačak, Smederevo, Negotin, Požarevac, Šabac, Trstenik, Kruševac, Vranje, Subotica, Pančevo, Užice, Gornji Milanovac. Protest "Jedan od pet miliona" održan je u Kragujevcu uz ocenu da je od Srbije napravljeno carstvo beščašća i korupcije, a da je pitanje trenutka kada će "najveća politička rijaliti zvezda sa svojom svitom" odgovarati za nedela.

Na pomen aktuelne vlasti građani su govornike često prekidali zvižducima i skandiranjem "Ua", "Ostavka, ostavka" i "Ustala je Srbija".

Muzičar Nikola Čuturilo rekao da su u "nečasnoj" hijerarhiji lokalni "šerifi" vlasnici života, ali da takvi ne mogu da pobede boljeg - ako postoje nezavisne institucije, ista pravila igre i "nepotkupljivi i pravdoljubivi sudija".

"Šta se ovde zapravo dogodilo? Moram da kažem ništa originalno, jer kao onoliko puta kroz istoriju jedan čovek je umislio da je veći od života. Kada se ova bolesna ambicija materijalizuje, a to se na našu nesreću dogodilo, scenario je uvek isti i krajnji ishodi ovakve vladavine su samo beda i propast", rekao je ; Čuturilo.

Nastavnik istorije i sindikalista u prosveti Milan Jevtić rekao je da je mnogo puta imao priliku da izbliza posmatra i one bivše i ove sadašnje i zaključio da su bivši bili blagoglagoljivi, sadašnji su logoreični, ali da ono što su nekada bili simptomi sada je metastaziralo.

"U prosveti Srbije najjača metastaza se uočava kao nedostatak dece i ona genocidna zabrana zapošljavanja i mladi ne mogu da se zaposle nikako", rekao je Jevtić.

Profesorka iz Topole Karolina Aleksandrović poručila je u Kragujevcu da se probudila građanska svest i savest, i da građanska energja ne može da se zaustavi.

"Nećemo da služimo diktatoru, nećemo vladavinu gluposti, nećemo vladavinu bezakonja", rekla je Aleksandrović.

Ona je rekla da je pitanje trenutka kada će "veliki vođa, najveća politička rijaliti zvezda ovih prostora zajedno sa svojom svitom i lokalnim šerifima" odgovarati za svoja nedela.

"Vi mladi ljudi imate snagu i imate moć da nas izvadite iz blata, iz gliba, iz primitivizma, da nam konačno date kiseonik da preživimo", poručila je Aleksandrović.

Na protestu je "prozvana" lokalna Radio-televizija Kragujevac kao "obična naprednjačka stranačka televizija" na kojoj nema slike pravog života grada, a protest građana je samo samo vest od par rečenica.

Postavljeno je i platno, na trgu gde se protestena šetnja zaustavila, na kojem građani mogu da upisuju ime onog ko je otišao iz zemlje da ga "greje sunce tuđeg neba".

Organizatori su saopštili da se prvi protest koji je bio najavljen za 3. mart u Kniću odlaže za 10. mart iz "tehničkih razloga da bi se poštovala zakonska procedura", a deseti protest u Kragujevcu biće održan u subotu 9. marta u 18 časova. Na protestu "Jedan od pet miliona" u Prokuplju rečeno je da su u Srbiji zakazali pravni sistem i sve institucije i da građani na ulici moraju da traže i brane svoja prava.

Jedan od učesnika protesta Dejan Lukić pozvao je građane na centralnom prokupačkom "Trgu Topličkih junaka" da istraju u borbi i da se sve masovnije okupljaju na ulicama jer jedino na taj način mogu da sruše "diktatorsku vlast Aleksandra Vučića".

Profesor Čedomir Čupić kazao je da je "užasna sedmogodišnja vladavina Aleksandra Vučića razorila čitav demokratski sistem i sve institucije tog sistema i urušila sve dobro što je bilo u Srbiji".

"On je suspendovao četiri najbitnije stvari za funkcionisanje demokratskog društva - vladavinu prava , podelu vlasti, višestranački sistem i profesionalan mediski sistem. Nikad Srbija nije imala ovakav medijski mrak. Sve nacionalne medijske resurse Vučić je stavio u svrhu propagande i svoje lične vladavine", rekao je Čupić.

Dodao je da je Vučić podelu vlasti pretvorio u samo jednu - "svoju sopstvenu vlast poistovećujući vladavinu zakona sa svojom vladavinom".

"Sve najbolje se nalazi u malim srcima i malim sredinama. Vi ste ti koji treba da pokrenete svest u ovoj vašoj sredini i u svim drugim sredinama na koje ćete svojim primerom da utičete", kazao je Čupić i dodao da "Vučić talogom naziva najbolje ljude ovog društva".

Okupljeni su posle govora prošetali centralnim gradskim ulicama noseći transparent "Jedan od pet miliona - Prokuplje", srpske zastave, pištaljke i žute prsluke.

Učesnici protesta su i večeras potpisivali Sporazum sa narodom.

Okupljanja građana Prokuplja počela su u decembru prošle godine u znak podrške beogradskim protestima građana nezadovoljnih aktuelnom vlašću. Protest "Jedan od pet miliona" je održan i u Aleksandrovcu gde su građani potpisivali Sporazum sa narodom.

Jedan od organizatora protesta Vladimir Malinić rekao je agenciji Beta da je Sporazum sa narodom potpisalo 50-tak građana i da će to moći da učine i na narednom protestu.

"Pre protesta građani su mogli da potpišu Sporazum sa narodom. To je učinilo 50-tak građana, a potpisivanje će biti nastavljeno i na narednom protestu", kazao je Malinić, koji je i rukovodilac pokreta Dveri za Rasinski okrug.

Nezadovoljni Aleksandrovčani zatražili su ispitivanje porekla imovine javnih funkcionera i pojedinaca povezanih sa vlašću od '90-tih godina prošlog veka do danas, lustraciju onih koji su zloupotrebili javne funkcije, preispitivanje odluka i ugovora koji se odnose na Aleksandrovac, kao i obaveštavanje javnosti o rezultatima te provere i kažnjavanje odgovornih.

Demonstranti su zatražili i da opština obezbedi veću finansijsku pomoć porodiljama, mladim bračnim parovima i poljoprivrednicima te da donese dugoročnu strategiju za ostanak, ali i povratak mladih i stručnih ljudi u taj grad.

Okupljenima su se obratili i poslanica pokreta Dveri Marija Janjušević i bivši predsednik opštine Inđija Goran Ješić, a potom je usledila protestna šetnja od centra grada do glavne autobuske stanice i nazad. Peti protest građana pod nazivom "Jedan od pet miliona" održan je u Brusu, a kako su organizatori naveli, zbog Zadušnica nije puštana muzika niti su držani govori.

Građani su prošetali glavnom ulicom da, kako je u najavi okupljanja naveo organizator protesta u tom gradu Aleksandar Grbić, pokažu da im vlast ne može gasiti struju, vodu, i uskraćivati osnovna ljudska prava.

Građani Brusa podržavaju zahteve beogradskog protesta, traže da opozicija dobije prostor u medijima, da se obezbede fer izborni uslovi, da se spreči bahatost vlasti i revanšizam koji vlada.

Oni su takođe zahtevali i ostavku predsednika opštine Brus Milutina Jeličića Jutke.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

23 Komentari

Možda vas zanima

Svet

16.700 vojnika raspoređeno: Počelo je...

Filipinske i američke trupe počele su danas vojne vežbe "Balikatan" u Filipinima, koje će trajati do 10. maja, a uključivaće i pomorske vežbe u Južnom kineskom moru, na čije teritorije polažu pravo i Kina i Filipini.

12:24

22.4.2024.

1 d

Podeli: