Srbija - 51, Hrvatska - 1.396

Beograd -- Na spisku hrvatskih pravosudnih organa, dostavljenom Srbiji, nalazi se 1.396 imena osoba koje su optužene ili osuđene za ratne zločine, piše "Politika".

Izvor: Tanjug
Podeli
Ilustracija: Thinkstock
Ilustracija: Thinkstock

Kako navodi list, ovaj spisak predat je Tužilaštvu za ratne zločine u aprilu prošle godine i poslednji je ovakve vrste koji je dostavljen domaćim pravosudnim organima.

U spiskovima se, ističe "Politika", ne navodi nacionalnost optuženih, odnosno osuđenih, ali je nesumnjivo da među njima ima i Hrvata, poput Mirka Norca i Branimira Glavaša.

Međutim, ukazuje list, ne može se precizno reći koliko ima Srba, a koliko Hrvata na spisku, jer su neka imena i prezimena identična kod oba naroda.

Za razliku od spiska hrvatskih pravosudnih organa, napominje "Politika", spisak koje je Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije dostavilo Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske daleko je kraći - ima svega 51 ime.

Kako navodi, na tom spisku je čak 50 optuženih, odnosno osuđenih, hrvatske nacionalnosti.

Predsednik Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac rekao je za "Politiku" da su od 1.396 imena sa spiska optuženih i osuđenih za ratne zločine, koji je dostavljen iz Hrvatske, njih 99 odsto Srbi iz Hrvatske.

On smatra da je nadležnima u susednoj zemlji najviše stalo do sporazuma o procesuiranju učinilaca ratnih zločina jer, kako navodi, oni očekuju da u njemu bude precizirano da Srbija ne može da koristi regionalnu nadležnost za suđenje u ratnim zločinima, koja sada postoji u zakonima koji regulišu ovu oblast.

"To je ono što Hrvate boli i zbog čega su pravili mnogo problema Srbiji na dosadašnjem putu ka Evropskoj uniji. Jedan od prioriteta im je da se izbore da naša zemlja ne sme da sudi hrvatskim državljanima. Činjenica da Srbija može da procesuira 'branitelje' u Hrvatskoj se ocenjuje kao vrlo drzak stav naše zemlje", navodi Štrbac.

Ministri pravde Srbije i Hrvatske, Nela Kuburović i Dražen Bošnjaković, na sastanku prošle sedmice saglasili su se da pomenute spiskove u potpunosti treba ažurirati "kako bi se otklonile neusklađenosti", podseća "Politika".

Oni su, kako navodi, razgovarali o radu mešovite komisije koja ima za zadatak da izradi sporazum o procesuiranju učinilaca ratnih zločina.

Kuburovićeva i Bošnjaković saglasili su se da je "ostvaren konkretan napredak" i najavili novi sastanak pomenute komisije "kako bi se intenzivirale aktivnosti na konačnom definisanju svih preostalih aspekata podloga budućeg sporazuma".

Kakve "neusklađenosti" postoje između srpskih i hrvatskih spiskova nije poznato, kao što se ne zna ni šta će i na koji način regulisati sporazum o procesuiranju učinilaca ratnih zločina koji su najavili ministri pravde Srbije i Hrvatske, navodi "Politika".

Politika

strana 1 od 177 idi na stranu