"Zgađen sam podvalom onih koji bi istoriju pravili iznova"

Povodom stogodišnjice završetka Prvog svetskog rata i formiranja Kraljevine Srba, Hrvata, Slovenaca - Jugoslavije u Svečanoj sali SANU otvoren je naučni skup.

Izvor: Tanjug

Četvrtak, 29.11.2018.

15:26

Foto: Tanjug / Rade Preliæ

Dvodnevni naučni skup održava se pod nazivom "Kraj rata, Srbi i stvaranje Jugoslavije".

Na skupu će biti razmotrene političke, vojne, diplomatske, privredne i društvene posledice koje su nastupile na Balkanu, u Evropi i svetu okončanjem Velikog rata, najvećeg ratnog sukoba u dotadašnjoj istoriji čovečanstva.

Takođe, skup će biti prilika da se naučno i činjenično oceni politički, ekonomski i kulturološki značaj nastanka zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca, šta je Jugoslavija predstavljala za srpski narod, kao i kakvu je ulogu novoformirana država sa svim njenim specifičnostima imala na političke prilike na Balkanu i u Versajskoj Evropi u periodu koji je nastupio posle završetka rata, na osnovu novih činjenica i dokumenata.

U radu skupa će učestovati šezdeset uglednih naučnika iz Srbije, Austrije Bugarske, Italije, Mađarske, Nemačke, Rusije, Republike Srpske, Crne Gore i Francuske.

Skup je otvorio akademik Vladimir Kostić predsednik SANU, koji je ukazao da današnji događaj u SANU spada u one skupove koji će, kakav god da bude, obeležiti godinu u kojoj se odigrava.

"Tema ovog skupa nije poput tema kojih se u trenucima lucidnosti prisetimo i čiju celinu potom stvaramo. Ova tema može i bez svih nas u ovoj sali, niko, međutim, u ovoj sali ne može bez ove teme. Nema u Srbiji ni jedne porodice koja se za trenutak, s pijetetom, u tišini ne priseća izgubljenih srodnika u vihoru rata koji će biti nazvan Velikim, kao da su nam ostali bili mali i kao da i sam nije bio svojevrsna priprema za još strašniju klanicu, koja će nekima u ovom balkanskom usudu dopasti kao ponavljanje užasa, a nekima kao fatum da isti užas sada prođu njihova deca", kazao je Kostić.

Predsednik SANU je napomenuo da se u ovim postčinjeničnim vremenima, u kojima istine postaju marionete u efemernim vodviljima koji se igraju paradoksima, uloga srpskog naroda i države u Velikom ratu kreće između dve laži.

"Od vinovnika, direktnog izazivača na početku rata do, kada je rat priveden kraju i pošto smo posklanjali sopstvene leševe, strane koja izgleda jedva da je u ratu i učestvovala, koja ga je možda samo naslućivala prisluškujući daleke kanonade, sudeći barem po mestima u ložama na proslavama njegovih godišnjica, poput nekih naroda daleko, ispod Magreba. Izvinjavajući se vama, skrupuloznim i kritičnim istoričarima na privatizaciji ovog trenutka, ali bukvalno zgađen podvalama onih koji bi istoriju da prave iznova i po svojoj meri, a verovatno i pod uticajem odmaklih godina, sve manje me interesuje šta drugi misle o nama i našoj ulozi u tim događajima, ali me sve više brine da ne dozvolimo da negde, neoprezno u te podvale i sami ne počnemo da verujemo", kazao je Kostić.

On je istakao da "tamo gde su naši nevoljni ratnici i mučenici stizali samo zato da raskošno i neštedimice poseju svoje grobove verujući da braći nose slobodu, a kuda ih, u seljačkoj muci i ograničenosti, u mirnim vremenima put gotovo sigurno ne bi naveo, danas ih nazivaju okupatorima i osvajačima"

"Da li je i Toplički ustanak, inače jedna tužna i u Evropi jedinstvena epizoda ovog rata, samo frustracija onih koji su goloruki ostali iza srpske vojske, pa nisu bili u stanju da zadovolje svoje kolonijalne apetite, ili se radi o neuporedivom žrtvovanju i neponovljenom uskliku slobodi onih koji su se uspravili svesni da su bez izgleda na uspeh i spremni da plate strašnu cenu prkosa", pita se Kostić.

Za njega nema dileme da je Srbija u Velikom ratu platila tragičnu, a možda i fatalnu cenu.

"Od 4,5 miliona celokupnog stnovništva Srbije, 370.000 poginulih vojnika, 630.000 poginulih civila, 114.000 teških invalida, oko 500.000 siročadi, iz Srbije je internirano oko 400.000 ljudi. Srbija je bila na prvom mestu u oba ratna tabora po broju izgubljenih mobilisanih vojnika. Pustošenje poseda značilo je decenijsku glad stanovništva. Uništeno je 57 odsto industrijskih postrojenja, razoreno je 544 preduzeća. Srbija je u ratu izgubila najmanje 2/5 svog ukupnog nacionalnog bogatstva. Na kraju rata Srbiju opisuju kao 'kostur', 'razoreni vojnički logor'. 'opustošenu' zemlju. Mir preživelima nije donosio spokojstvo već nove nedaće", zaključio je Kostić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

26 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: