Šta to Amerikancima "bode oči" u Srbiji?

Kako pišu "Večernje novosti", to je samo jedan od zaključaka do kojih je nedavno došla Kongresna istraživačka služba u Americi, telo koje isključivo radi za zakonodavni organ u SAD pružajući analize komitetima i članovima oba doma bez obzira na njihovu partijsku pripadnost.

"Novosti" navode da se u tom analitičkom tekstu baca svetlo na odnose Amerike i Srbije i razmatra uloga naše države na Zapadnom Balkanu, njeni pregovori sa EU, ali su u posebnom fokusu relacije Beograda i Moskve. Kako piše list, poseban akcenta dat je radu ruskog centra u Nišu i podršci Kremlja, kako se navodi, "promoskovskim partijama u Srbiji".

"Ovo bi mogle da budu teme od interesa za Kongres s obzirom na to da se Srbija prepoznaje kao važan politički i ekonomski faktor u celokupnoj budućnosti Zapadnog Balkana kao i zbog činjenice da su joj SAD obezbedile pomoć u značajnom iznosu. Kongres će verovatno ostati zainteresovan za razvoj srpsko-kosovskih odnosa koji bi mogli da ograničavaju blisku saradnju SAD i Beograda", navodi se u tekstu, prenose "Novosti".

List piše i da veliko interesovanje istraživačkog tima privlači vojna saradnja Srbije i Rusije, kao i da je primetna "briga" posle kupovine "migova" iz Rusije i najavljenog dolaska još 30 oklopnih vozila da će to učvrstiti veze izmedju dve zemlje, ali se u tom kontekstu posmatra i naš region.

Naročito im bode oči najavljeno otvaranje centra za popravku ruskih helikoptera u zavodu "Moma Stanojlović", prenose "Novosti".

"Sve u svemu sporazum o kupovini oružja sa Rusijom može da poveća tenzije sa susednim državama posebno sa Hrvatskom i Kosovom i da pokrene trku u naoružanju", navodi se u dokumentu.

Prema navodima lista, takođe se daje presek odnosa Srbije i SAD za koje se kaže da su povremeno bili "klimavi" zbog američkih intervencija u sukobima u BiH i na KiM i priznanja nezavisnosti Kosova, ali se konstatuje da su se izgleda ti odnosi poboljšali i da danas izgledaju "srdačno".

Što se tiče političkih kretanja u Srbiji, navodi se da i dalje "traju tenzije" između onih koji favorizuju orijentaciju Srbije prema Zapadu i članstvo u EU i nacionalističkih snaga koje predvodi SRS i koje se protive zapadnoj orijentacijii i izražavaju želju da ostanu bliski Rusiji, pišu "Novosti".

U delu koji se odnosi na Kosovo, kako navodi list, podseća se da Srbija nastavlja da isplaćuje blizu 900 miliona spoljnog duga Kosova Pariskom i Londonskom klubu, kao i EBRD-u, jer se "bivša pokrajina smatra teritorijom Srbije", a dugovi su nastali između 1970 i 1990 godine. "Iako kosovska vlada nije u iluziji da će Vučić priznati nezavisnost Kosova, ipak se nada da će on možda biti spreman da napravi neku koncesiju", navodi se u tekstu.

Kako prenose "Novosti", ideja nekih posmatrača bila je da će Beograd naći način da "normalizuje" odnose sa Prištinom bez izričitog priznavanja Kosova, a što bi omogućilo Kosovu da se pridruži na primer Unesku. U dokumentu se navodi i da se tokom leta ove godine pojavila ideja o "regulisanju granice između Kosova i Srbije".

"Između 2001. i 2017. SAD su obezbedile oko 800 miliona dolara pomoći Srbiji za podsticanje ekonomskog rasta, jačanje pravosudnog sistema i promovisanje dobrog upravljanja. Uprkos neslaganjima oko nezavisnosti Kosova i, prema uverenju Vašingtona, mešovitih poruka Srbije oko njenih odnosa sa Moskvom, SAD i dalje podržavaju napore Srbije da se pridruži EU", piše u tekstu.

U tekstu se još navodi i to da mnogi posmatrači prilika u našem regionu smatraju da SAD treba da ožive svoju nekadašnju strategiju aktivnog angažovanja na Zapadnom Balkanu posebno u odnosima sa Srbijom, prenose "Novosti".