Milićeva: Zapad da razmisli o podeli Kosova

Zapadna međunarodna zajednica bi trebalo da razmisli o podeli Kosova kao najmanje lošem rešenju, tretirajući ga kao jedinstven slučaj.

Izvor: Tanjug

Četvrtak, 17.05.2018.

15:53

Milićeva: Zapad da razmisli o podeli Kosova
screenshot

To je izjavila direktorka Centra za evroatlantske studije (CEAS) Jelena Milić.

Milićeva za Tanjug kaže da ako je zapadna međunarodna zajednica zaista toliko uplašena ruskim uticajem, onda je nerešeno pitanje Beograda i Prištine "jedan od velikih kanala uticaja koji Rusija može da koristi".

Sa druge strane, kaže, pretpostavljala je da kada je Srbija prihvatila Briselski sporazum, da će zemlje članice EU i NATO koje nisu priznale KiM to učiniti.

"Mogu da razumem da je jako teško izaći i prihvatiti obavezujući sporazum kada imate zemlje članice EU i NATO koje nisu priznale Kosovo" istakla je.

Ukazala je i da je predsednik Srbije rekao da je Srbija pravila greške devedesetih, "i to je suština zašto smo izgubili Kosovo".

"Ali suština je da je od tog perioda Srbija većinu ratnih zločinaca isporučuje što nije bilo jednostavno, nadalje, Srbija je ispunila neke obaveze iz Brielskog sporazuma, a ZSO nema nigde. I Kosovo i međunarodna zapadna zajednica odugovlače sa formiranjem suda za zločine OVK, a još se kao nestali vodi između 400 do 600 Srba po najkonzervativnijim procenama", naglasila je.

"Kada se sve uzme u obzir i koliko je region izložen pretnjama spolja, vreme je da zapadna zajednica tretirajući novi status Kosova, razmisli o podeli Kosova kao najmanje lošem rešenju tretirajući ga kao jedinstven slučaj, koji ne može da izazove logiku da to može da uradi Republika Srpska. Mislim da je to moguće uraditi na jednoj konferenciji na kojoj bi se otvorila i pitanja razjašnjenja graničnih sporova Srbije i Hrvatske, kao i Srbije i BiH, i da to Srbija može da izvede menjanjem Ustava i da stavi međunarodnu zajednicu pred jedan svršen čin - pa da vidimo šta bi bilo", kaže Milićeva.

Kako kaže, zna da je prilično neobično da to dolazi isključivo iz CEAS-a i dodaje

"To je analiza CEAS, imajući u vidu koliko smo u ćorsokaku".

Objašnjava da CEAS redovno prati stanja u bezbednosti i da se priča o političkom okruženju u kojima se strategije usvajaju, i smatra da je razlog zašto sugeriše da zapadna međunarodna zajednica razmisli o podeli Kosova kao opciji i taj "što mi, nažalost, imamo prilično popularne i dobre popunjene sindikate u vojsci i policiji koji se ne bave sindikalnim i ljudskim pravima građana u uniformi već se na prilično bezočan način bave politikom".

Naglašava i da zapadna zajednica ima i to u vidu kada postavlja očekivanja Srbiji.

"Ako vam neko iz tako popularnih sindikata poruči da predsednik Srbije voli više voli sultana Murata nego cara Lazara - to je više nego ozbiljna pretnja" kaže Milić koja veruje da smo "došli u ćorsokak" da dalje očito ne ide "i da imajući sve u vidu podela mora da se uzme u obzir kao najmanje loša opcija u novonastalim okolnostima, imajući u vidu kako stvari stoje u Srbiji".

Ona je govoreći o novim nacrtima Strategije nacionalne bezbednosti i Strategije odbrane rekla da postoje dobre novine, pre svega u delu koji se tiče usaglašenosti sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU i prepoznavanju evropskih integracija kao nacionalnog interesa, dok je glavni nedostatak što su oba dokumenta "kosovocentrična".

Milićeva je rekla da, upravo iz tog razloga, dokumenti sprečavaju realne politike i razmatranje opcija na drugim poljima.

Ona je navela da je CEAS već podneo u amandmanskoj formi komentare i sugestije i da je jako dobro što postoji mogućnost da organizacije civilnog društva to urade.

Ukazala je da je u oba nacrta postoji dosta dobrih novina, pre svega onih koji se tiču usaglašenosti sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU i što je proces evropskih integracija je prepoznat kao nacionalni interes.

"Smatramo da je jako dobro što su prepoznati značaj jačanja kapaciteta svih državnih organa koji učestvuju u reagovanju u vanrednim situacijama i otklanjanju posledica od prirodnih katastrofa i elementarnih nepogoda, i takođe da treba sve to objediniti u jednu agenciju - ali je dobro što se takve stvari prepoznaju", dodala je Milićeva.

Kaže i da je dobro što je prepoznat trend da su nevojne pretnje po verovatnoći pojavljivanja veće od vojnih, i da se nada da će u skladu sa tim biti i budžetska rešenja za pojedine sektore.

Od negativnijih okolnosti, kaže, brine što činjenica da je veliki napor koji je država Srbija učinila prihvatajući Briselski sporazum o procesu normalizacije odnosa Beograda i Prištine nije u koleraciji sa nekim odredbama u ta dva dokumenta.

Milićeva pohvaljuje što se samoproglašena nezavisnost ne vidi više kao najveća bezbednosna pretnja i kaže:

"Mi smatramo da je veliki politički izazov, ali da nema mesta da bude tolika bezbednosna pretnja".

Ocenjuje i da nedorečenost postoji i u delu koji se tiče ocene globalnih dešavanja i ocene u svetu, te da nijednom nije spomenuto kako EU vidi aktuelni režim u Moskvi.

"To je apsolutno marginalizovano, ne vidi se nigde da su EU i NATO glavni partneri", ističe Milićeva.

Pozdravila je tošto je u dokumentima rečeno da Srbija ima akcioni plan partnerstva sa NATO i ukažuje da se u EU može ući kao vojno neutralna zemlja, ali ne i "ako imate tako loš odnos sa Nato paktom".

"Glavna primedba jeste da su oba dokumenta 'kosovocentrična', i da sprečavaju realne politike i razmatranje realnih opcija u mnogim drugim mestima".

Navodi i da se "na par mesta" spominju pitanja ekološke katastrofe, ali nigde ne spominje pitanje istorijskog otpada u Srbiji

Prema njenim rečima, nedostaje uloga pravosuđa u upravljačkim i izvršnim službama bezbednosti.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: