Jednostavnije je nabrojati koji delovi Vojvodine nemaju takvu vodu – centralni deo Srema, Južni Banat i Telečka visoravan, što znači da 40 odsto građana u Vojvodini pije vodu sa arsenom.
“Pa, situacija jeste alarmantna. Mi, Hrvatska, Mađarska imamo arsen“, kaže profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Božo Dalmacija.
Ima ga i Kikinda, dvostruko više od dozvoljenog, Novi Bečej, 27 puta više. Ni u jednom od ova dva grada nismo uspeli da dobijemo komentar nosilaca vlasti. Ima ga i u Temerinu, gde je 2003. sanitarna inspekcija zabranila vodu iz česme za piće.
A šta kažu građani?
“Sve znamo, ali šta da radimo. Neki puta kupujemo, neki puta pijemo.”
“
Znate da ima arsena u njoj? Znam.
Ne smeta vam? Ne.”
Ne smeta ni opštinskom većniku za komunalne delatnosti. Dok goste opštinske uprave služe isključivo flaširanom vodom, kod kuće je, kaže, drugačije.
“U mojoj kući se pije i flaširana voda i voda iz gradskog vodovoda“, navodi Stevan Tomić iz opštine Temerin.
Koriste vodu iz devet bunara. Analiziraju je dva puta mesečno.
“Prema tim analizama u većini slučajeva, a i zadnje analize pokazuju, danas sam proverio da je mikrobiološki ta voda ispravna. Hemijski prisustvo arsena nešto iznad granice koje su dozvoljene“, dodaje Tomić.
Profesor novosadskog PMF-a Božo Dalmacija godinama vođa tima koji istražuje kvalitet vode u Srbiji, pa tako i područje opštine Temerin.
“Oni su bušili sad jedan novi bunar. Misle da nemaju, da imaju manje arsena, ali i u tom bunaru ima arsena, ali uopšte cela ta oblast je sa arsenom dole u podzemlju i mora se upotrebiti tehnologija da bi se uklonio taj arsen“, navodi Dalmacija.
Ta tehnologija su, kaže, mikrosistemi, mali pogoni za prečišćavanje vode u svakoj opštini.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 5
Pogledaj komentare