To je pokazalo istraživanje "Interetnička distanca, nasilje i nasilni ekstremizam koji vodi ka terorizmu", koje je objavio je "Blic".
Najveći broj njih naveo da je reč o psihičkom nasilju, dok se 16 odsto ispitanika, prema sopstvenom priznanju, fizički obračunavao.
Šezdest odsto ispitanika bilo je nasilno na neki način, 30 odsto smatra da policija ne doprinosi njihovom osećaju bezbednosti, sedam odsto učenika je već nabavilo hladno oružje, a 22 odsto razmišlja da nabavi.
Takođe, 21 odsto učenika zna šta je terorizam, a 13 odsto opravdava delovanje terorista.
Sa Albancima se ne bi družilo 22 odsto učenika, 17 odsto ne bi se družilo sa Romima, 16 odsto sa Hrvatima, 12 odsto sa Madjarima, a sa Bošnjacima ne bi se družilo 11 odsto učenika.
Uznemiravanju od drugih mladih u školi ili u slobodno vreme ponekad je izloženo 14 odsto djaka, dok 17 odsto učenika mrzi pripadnike gej populacije, dok osam odsto misli da bi ih trebalo ubijati.
Upitnike "Interetnička distanca, nasilje i nasilni ekstremizam koji vodi ka terorizmu", popunjavalo je 900 đaka iz pet multietničkih opština u Srbiji - iz Bujanovca, Sombora, Bačkog Petrovca, Subotice i Novog Sada, u periodu od decembra 2017. do sredine februara 2018. godine.
Učestvovali su učenici sedmog i osmog razreda osnovnih škola, kao i treće i četvrte godine srednjih škola, dok su istraživanje sproveli Istraživački centar za odbranu i bezbednost i Nansen dijalog centar Srbija, uz podršku Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 3
Pogledaj komentare