Poslednji nacista bez državljanstva, niko ga ne želi

Poljak Jakiv Palij (94), jedan od nacističkih saradnika, bio je u Drugom svetskom ratu čuvar u "radnom logoru" u Poljskoj u kome je ubijeno 6.000 Jevreja.

Izvor: Tanjug

Ponedeljak, 18.12.2017.

14:27

Poslednji nacista bez državljanstva, niko ga ne želi
Ilustracija: Gettyimages

Palija sada ne žele da prime ni Nemačka, ni Poljska, ni Ukrajina uprkos zahtevima porodica ubijenih Jevreja, piše Vašington post.

Paliju je, naime, pre 14 godina Savezni sud u Njujorku oduzeo američko državljanstvo i naložio deportaciju u Nemačku, Poljsku, Ukrajinu ili bilo koju zemlju koja je spremna da ga primi.

Post piše da Palij sasvim lepo živi od penzije u SAD, vozi bicikl i drži božićni venac na vratima.

Inače, osam nacističkih saradnika od 2005, kojima je naređeno da napuste Ameriku umrlo je u SAD, nakon što su njihove matične zemlje i Nemačka više puta odbile da ih prime.

Delegacija njujorških kongresmena uputila je pismo državnom sekretaru Reksu Tilersonu u kojem zahteva da nešto preduzme pre nego i što Palij umre u SAD.

"Svima nama ova situacija je bolna. Neko ko označava sve suprotno od američkih vrednosti tolerancije i podnošenja žrtve u borbi protiv zla ovde živi godinama", izjavio je tim povodom rabin sa Long Ajlanda Rabi Zev Friedman, koji je izgubio 200 članova porodice u Poljskoj za vreme holokausta.

Tokom godina, tridesetak bivših nacista je iz SAD otišlo u Nemačku.

Neki su imali i nemačko državljanstvo, a neki su pobegli pre nego što im je oduzeto američko.

Međutim, većina je ostala na slobodi, a samo je četvero pravno procesuirano.

Nemačka je odbila da primi niz američkih državljana bivših nacista.

Sada, u trci sa vremenom, zakonodavci i jevrejske grupe povećavaju pritisak na administraciju Trumpa da Palij bude deportovan.

Zakonodavci su pisali državnim i pravosudnim odeljenjima, a demonstranti su redovno sakupljali izvan Palijine noseći transparente na kojima piše: "Njegove ruke su uprljane krvlju."

Zahtevi za deportaciju Palija ubrzali su odgovor federalnih zvaničnika.

U oktobarskom pismu senatu Kirstenu Gillibrandu (D-N.I.), Stejt department je saopštio da je ponovio zahtev vladama Nemačke, Poljske i Ukrajine, ali je i on odbijen.

Tomas Iazdgerdi, specijalni izaslanik za pitanja holokausta u Stejt departmentu, rekao je da američke diplomate već godinama to pitanje postavljaju članovima kabineta kancelarke Angele Merkel i drugim visokim zvaničnicima.

Samtra i da bi članovi Kongresa i Bela kuća trebalo da se ujedine po pitanju deportacije Palija.

"Biće teško, osim ako se ovim pitanjem ne pozabavi viši nivo vlasti, kako bi se ono ešilo", rekao je.

Palij je, međutim, odbio da komentariše ovu situaciju za Post.

Palij je, kako se navodi, 2003, za Njujok Tajms da je bio prisiljen na službu u "radnom logoru" i da nije učestvovao u ubistvima tokom

Nemački funkcioneri su američkim kolegama rekli da će primiti samo bivše naciste koji imaju nemačko državljanstvo ili one koje njmačke vlasti krivično gone.

Palij nije Nijemac. Rođen je u poljskom selu koje se nalazi na teritoriji današnje Ukrajine.

Međutim, advokat Nil Šer, koji je bio na čelu Kancelarije za posebne istrage od 1982. do 1994. godine, tvrdi da Nemačka ima obavezu da primi one koji su služili bivšim nemačkim vlastima.

"Samo jedna reč pada na pamet kada se traži objašnjenje zašto Nemačka ne želi da preuzme te ljude - dvoličnost. Opet izmišljaju glupe razloge zašto neće da prime osobe koje su počinile zločine u ime nemačkog naroda", rekao je Šer, prenosi Post.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: