"Arkanovci su vodili Hrvate u Erdut i tamo ih ubijali"

Ta ubistva je 1991. u Istočnoj Slavoniji, kako se tvrdi, počinila jedinica Željka Ražnatovića Arkana.

Po optužnici, koja Stanišića i Simatovića, tadašnje čelnike Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije, tereti za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH, Ražnatovićeva jedinica delovala je u sastavu te službe.

U kratkom iskazu koji je dala skrivenog lika i pod pseudonimom RFJ-157 zaštićena svedokinja je opisala kako je, u novembru 1991, na jedno imanje u njenom selu Klisa došao kombi novosadskih registracija pun vojnika čija su lica bila pod maskama.

Petoricu Hrvata, koja su na tom imanju radila, maskirani vojnici potom su odveli.

Svedokinja je, kako je izjavila, "saznala" da su ti Hrvati bili odvedeni u Erdut, u centar za obuku Srpske dobrovoljačke garde kojom je komandovao Ražnatović-Arkan.

RFJ-157 izjavila je da su, zatim, dvojica Hrvata bila "puštena", a "trojica ubijena".

U odvojenom incidentu u selu Klisa, po svedokinji, srpske snage su, u to vreme, ubile još dvojicu hrvatskih meštana.

U leto 1991, RFJ-157 je čula i da su, u napadu srpskih snaga na obližnje selo Ćelije, tamošnji Hrvati bili "ili proterani ili ubijeni".

Na pitanje tužiteljke koje su srpske snage bile u Klisi, svedokinja je odgovorila:

"Došle su razne jedinice - arkanovci, tako su rekli, šešeljevci, regularna vojska... Govorili su da su iz Kragujevca, Beograda, Niša, iz svih krajeva Srbije".

Na pitanje kako je njihov dolazak uticao na Hrvate u Klisi, koji su činili 10 odsto stanovništva, RFJ-157 rekla je:"Kad smo videli toliko nepoznatih ljudi u selu, uvukao se strah među nas Hrvate...Shvatili smo da se nešto jako loše sprema".

Ona je posvedočila da je Klisu napustila krajem januara 1992, zajedno s drugim Hrvatima.

"Kad smo videli toliko vojske i ponašanje lokalnih Srba, mi smo se jako bojali", objasnila je uzrok odlaska.

Na početku unakrsnog ispitivanja, Stanišićev branilac Jan Edvards rekao je da "ne osporava nijedan deo svedočenja" RFJ-157.

Upitana kako je znala da su maskirani srpski vojnici, koji su iz Klise odveli petoricu Hrvata, bili Ražnatovićevi ljudi, svedokinja je odgovorila da je to čula od "više ljudi".

"Na osnovu čega su vam to rekli", pitao je dalje Stanišićev branilac.

"Hrvati su bili odvedeni u vinariju u Erdutu, a tamo je Arkan obučavao svoje ljude", uzvratila je svedokinja.

Advokat Edvards pitao je, zatim, svedokinju da li je ona bila u Erdutu i "videla Arkana", na šta je ona odgovorila negativno.

"Niko nije mogao da ga vidi, ni da dođe blizu njega od njegovih ljudi", kazala je RFJ-157.

Upitana da li je izvor njenih saznanja bio jedan od lokalnih Srba koji su tada bili obučavani u Ražnatovićevoj erdutskoj bazi, rekla je: "Njegov bližnji".

Zastupnik drugooptuženog Simatovića, Mihajlo Bakrač, sugerisao je da su u centru u Erdutu bili obučavani i pripadnici Teritorijalne odbrane samoproglašene srpske autonomne oblasti, ali je svedokinja rekla da za to ne zna.

Na sugestiju Simatovićevog branioca da je u Klisi "najdominantnija bila JNA", jer je u selu bilo njenih 700 rezervista, kao i tenkovi i artiljerija, RFJ-157 je odgovorila potvrdno, ograđujući se, međutim, da su "svi nosili iste uniforme i nisam mogla reći ko je JNA, ko su šešeljevci, ko arkanovci".

Suđenje Stanišiću i Simatoviću biće u Hagu nastavljeno sutra, iskazom sledećeg svedoka optužbe.

Stanišića (66), koji je od 1992. bio šef SDB Srbije, i njegovog pomoćnika Simatovića (67) optužnica tereti za progon, ubistva, deportacije i prisilno premeštanje hrvatskih i muslimanskih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. U četiri tačke optuženi su za zločine protiv čovečnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih delova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije. Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević.

Posle prvog suđenja koje je, nakon jednog neuspelog pokušaja, počelo 2009. godine prvostepeno veće Haškog tribunala je 29. maja 2013. Stanišića i Simatovića oslobodilo krivice po svih pet tačaka optužnice.

Apelaciono veće Tribunala usvojilo je, 15. decembra 2015, ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.