"Crna Gora pa Srbija u EU, nadam se i pre Junkerovog roka"

Zapadni Balkan treba da obrati pažnju na unutrašnje reforme, ali i da učini sve da one budu nepovratne i održive.

Izvor: Tanjug

Petak, 06.10.2017.

22:15

Thinkstock

To je rečeno na panelu "Zapadni Balkan - Između brojnih unutrašnjih problema i evropskih integracija“.

Panel je organizovan u okviru konferencije pod nazivom „Petrovački diskursi o Evropi“, koja se održava od 5. do 7. oktobra u Petrovcu u Crnoj Gori.

Konferenciju su organizovali Centar za spoljnu politiku, Fondacija Hans Zajdel i Univerzitet Donja Gorica.

"Svaka od država Zapadnog Balkana suočava se sa svojim izazovima, ali uprkos problemima, bitno je očuvati saradnju u regionu“, rekao je predsednik Skupštine Crne Gore, Ivan Brajović.

On smatra da je Berlinski proces znatno doprineo saradnji u regionu, te da on predstavlja najizvesniju perspektivu za dalji proces proširenja.

"Uveren sam da će se politika proširenja zadržati visoko na agendi EU. Siguran sam da će Crna Gora, a nadam se i Srbija, pre Junkerovog roka - odnosno 2025. godine ući u EU“, ističe Brajović i dodaje da je ključno zadržati princip regate.

Brajović smatra da je zadatak Zapadnog Balkana jačanje vladavine prava i dodaje da je na državama Zapadnog Balkana da olakšaju proces evropskih integracija, sprovođenjem reformi ali i ulaganjem u infrastrukturu.

Predsednica Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, Jelica Minić smatra da su glavni problem regiona spore reforme, ali i destabilizacije u regionu uzrokovane nasleđenim konfliktima.

"Uzrok destabilizacije može se videti i u uticajima spoljnih faktora, poput Rusije, Turske ali i Kine, koja se pojavljuje kao značajan investitor. Ko god je zauzeo jake pozicije, pre ili kasnije vam ispostavlja političke račune“, objašnjava Minić i dodaje da se region mora osloniti na sebe, ali i Nemačku koja je više puta dokazala svoju posvećenost procesu proširenja, misleći pre svega na Berlinski proces.

Ova regionalna inicijativa trebalo bi značajno da pomogne ekonomskim reformama ali i da bolje poveže države Zapadnog Balkana.

„Berlinski proces je guranje regiona na malo tešnju saradnju ali i teranje regiona da se čestim susretima region stabilizuje“, rekla je Minić.

Predsednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, međutim smatra da je Berlinski proces slabija inicijativa, jer u ekonomskom pogledu opredeljuje milijardu evra za ceo region, dok jedna kineska investicija, samo u Crnoj Gori, iznosi oko 800 miliona evra.

Pored kineskih investicija na Zapadnom Balkanu, Rusija i Turska takođe su veliki investitori.

"Ne treba zaboraviti na uticaje Rusije i Turske - sve one šanse koje propusti EU, Rusija i Turska će iskoristiti", ocenio je profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Zagrebu, Siniša Tatalović.

Osim spoljnih uticaja drugih država na region, bitno je obratiti pažnju na unutrašnje reforme.

„Brzina pristupanja je vazna, ali je druga stvar važnija - održivost promena koje se dešavaju i koje su prisutne u procesu evropskih integracija i treba učiniti sve da one ne budu kratkotrajne“, smatra predsednik upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), Zlatko Vujović.

Sa ovim je saglasan i profesor Tatalović koji ističe da brzina pristupa ne znači i kvalitet.

„Mi smo u Hrvatskoj imali brzinu, ali ona nije bila pokrivena kvalitetom“, ocenio je Tatalović.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: