"Ne tražite od nas da zaboravimo"

Centralna državna ceremonija povodom obeležavanja 16. godišnjice od početka NATO bombardovanja održana je ispred bivše zgrade Generalštaba Vojske u Beogradu.

Izvor: B92, Beta

Utorak, 24.03.2015.

10:45

Default images
Foto: Tanjug

Ceremonija je simbolično počela u 19.58 sati intoniranjem himne "Bože pravde", uz simuliranje zvuka sirena, reflektorima su pokazivana mesta koja su bombardovana, a okupljeni građani su palili sveće.

Nakon toga je minutom ćutanja odata pošta žrtavama bombardovanja.

U umetničkoj formi glumci i narator podsetili su zatim na svih 78 dana bombardovanja sećajući se najtragičnijih događaja i žrtava.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je Beograđanima što su se u velikom broju okupili ispred bivše zgrade Generalštaba, poručujući da Srbija neće zaboraviti 24. mart 1999. godine. Vučić je istakao da je Srbija naučila lekciju, izvukla pouke i da će nastaviti da se bori za normalan i dostojanstven život građana.

"Nećemo sukobe ni sa kim, ni sa NATO-om, ali ljubomorno čuvamo svoju vojnu neutralnost", rekao je Vučić.

Premijer je rekao da Srbija nije neprijatelj sa onima koji su nas ubijali, jer je to jedini mogući put.

On je rekao da Srbija hoće u Evropu ponosna i čistog obraza, ali da ne da joj bilo ko ruši dobre odnose s Rusijom i s prijateljima na istoku.
Foto: Tanjug
"Mi smo mala zemlja, ali čvrsta i ponosna, u kojoj živi narod koji je nemoguće pokoriti. Izvukli smo lekcije i borićemo se za normalan i dostojanstven život kakav imaju svi civilizovani narodi u Evropi", rekao je Vučić.

Dodao je da Srbija zaslužuje da se za nju živi i da danas zna samo za jednu borbu, borbu za život.

"Taj život, to je naša pobeda, pristojna i uređena zemlja, svaka fabrika koju napravimo, naša je pobeda, svaki Srbin koji može mirno da radi na KIM naša je pobeda, Srbija u Evropi, naša je pobeda. Hoćemo u Evropu uzdignuta čela, čista obraza, mi smo mala zemlja, ali čvrsta i ponosna", poručio je premijer i dodao: "Takva zemlja može sve, da pamti, ali i da pobedi, samo ne tražite od nas da zaboravimo".

Naveo je da je 24. mart prvi od 78 dana koji Srbija nikada neće zaboraviti te da Srbija, u ime svih nastradalih, pamti svaku bombu, geler i smrt, besmisao, sirene, glas Avrama Izraela, "tomahavke", ruševine, bombe, mostove, avione...

"Mi pamtimo, a svi ostali treba da zapamte - dugačko je naše srpsko pamćenje i nećemo nikada zaboraviti. Ni za jedan od tih 78 dana, ni za jednu žrtvu, ni za jednu tugu nema zaborava", rekao je Vučić.

Podsetivši da je na Srbiju krenulo 19 zemalja, bez odobrenja Ujedinjenih nacija, premijer je rekao da danas neće pričati o pravdi i nepravdi, ni o pokušaju otimanja naše teritorije, jer se to zna, "znamo mi a znaju i oni koji su to uradili, kao i da smo stajali uspravno i bez straha".
Foto: Tanjug
"Neću o tome, jer nije na nama da danas bilo kome sudimo, dosta nam je isterivanja bilo čega", rekao je Vučić dodajući da ni srpska politika nije bila bezgrešna, niti je ovaj rat bio prvi u istoriji.

Nabrajajući da neće biti zaboravljena ni Grdelica, ni Niš, RTS, mostovi, Milica Rakić, niti jedan stradali građanin Srbije, i da ni za jednu žrtvu nema zaborava, poručio je:

"Srbija danas moli, ja danas molim - oprostite svojoj zemlji, vi koji ste joj dali sve. Oprostite ratove, pogrešne odluke, pogrešne saveze koje je stvarala, svaku podelu, oprostite zbog sebe, zbog nas, jer drugu zemlju nemamo, samo Srbiju", rekao je Vučić.

Srbija će svaku kaznu prihvatiti i ja ću to i sam učiniti, jer nemam veću dužnost od borbe za sopstvenu zemlju, naveo je premijer i zaključio:

"Mi ne vičemo, nećemo ni politički da se delimo, danas se sećamo žrtava dostojanstveno i ozbiljno."

Danas se navršava 16 godina od početka vazdušnih napada NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ). Napadi su trajali 11 nedelja i u njima je, prema procenama iz različitih izvora, poginulo između 1.200 i 4.000 ljudi.

Nikolić: Zar je takva sila trebalo da udari na Srbiju

Foto: Tanjug
Predsednik Srbije Tomislav Nikolić položio je venac na Spomenik žrtvama agresije NATO-a u Aleksincu i poručio da uvek opraštamo, ali da nikad ne smemo da zaboravimo.

On je naveo i da je Srbija braneći sebe branila pravo i pravdu, međunarodne zakone i institucije.

"Šesnaest godina je prošlo od kako su prve NATO bombe pale na naše gradove i sela, u njima na škole, bolnice, fabrike, televiziju i kasarne, čak i na ambasadu Narodne Republike Kine, izvan njih na naše njive, aerodrome, mostove i pruge. Kada im se učinilo da to nije dovoljno, gađali su naše kuće i u kućama naše najveće blago - našu decu", rekao je Nikolić.

"Braneći svoju teritorijalnu celovitost, branili smo međunarodni princip celovitosti svake suverene zemlje na svetu, branili smo pravo i pravdu, međunarodne zakone, povelje, institucije pred kojima bi trebalo da smo svi jednaki", istakao je Nikolić.

On je podvukao da smo i tada upozoravali da presedan nad Srbijom otvara Pandorinu kutiju sa strašnim posledicama po međunarodnu zajednicu.

"Usamljen i tragičan, glas Srbije izgubio se u kakofoniji silnika koji su razarali samo biće međunarodnog ustrojstva, najpre rečima i odlukama silnika, a onda i bombama. Posledice oholih odluka od pre šesnaest godina danas oseća i sa njima živi čitav svet", dodao je.

Nikolić je naveo da se Srbija seća svoje nesreće, pamti svoje sugrađane, broji nevine žrtve i radi i da se, opet, kao i čitavog 20. veka, podiže iz pepela.

"Kad pomenemo njihovu prošlost, kažu da je važna samo lepša budućnost. Kad pomenemo našu budućnost, kažu da je ne zaslužujemo zbog prošlosti.Nama nije dozvoljeno da za svoju decu gradimo lepšu budućnost sve dok se, kako kažu, ne suočimo sa svojom prošlošću i odlukama koje smo donosili. Dok se ne izvinimo za sve što su nam učinili", rekao je Nikolić.

Pa dobro, nastavio je predsednik, ako ova pravila suočavanja važe za Srbiju, da li je to opet iz posebne knjige, da li ona važe samo za nas.

"Neka nam makar pokažu tu knjigu pravila po kojoj su pre šesnaest godina podigli avione i danima bacali po našoj zemlji bombe od kojih i danas oboljevaju naša deca. Bombe koje su posejale razdor po celoj planeti", rekao je Nikolić.

Srbija pamti i obeležava te dane, čuva sećanje na svoje nevine žrtve, svrstavajući ih uz svete velikomučenike. Oni koji se nisu izvinili, koji se nisu suočili sa posledicama svojih pogubnih odluka i dela, koje ni jedan sud nije pozvao na odgovornost za smrtonosne „kolateralne greške", ne zaslužuju sećanje ni oprost.

Kada budu, ili, ako ikada budu izgovorili reči izvinjenja i zatražili oprost od nas, čuće reči koje su nam uvek govorili patrijarsi dok su se klanjali senima mrtvih na stratištima: da uvek opraštamo ali da nikad ne smemo da zaboravimo, rekao je predsednik.

Kako je rekao, nove generacije, neopterećene predrasudama prema Srbiji, mogu da učine dela koja bi pomogla da porodice stradalih osete smirenje.

Predsednik Srbije je precizirao da je Aleksinac bombardovan u više navrata, čak šest puta bio kolateralna greška, a 5. aprila, u 21.35, trinaestog dana od početka agresije na tadašnju SR Jugoslaviju, pogodili su centar grada, ubili 11 i ranili 50 građana i među njima celu porodicu Milić: oca Dragomira, majku Dragicu i ćerku Snežanu.

"Kažu da je meta bila kasarna nadomak grada i da su zbog tehničke greške malo promašili. Kako da promaše toliko da metu prepoznaju u dečjem parku, šetalištu i trgu koji čine centar Aleksinca", rekao je Nikolić.

Kako je dodao, naredbodavci, izvršioci, pomagači - svi su još živi, "neki od njih i sada bombarduju, a Srbija oplakuje, obeležava, otima od zaborava i traži samo pristojno ljudsko izvinjenje od silnika koji su jednu zemlju u evropi bombardovali pred kraj dvadesetog veka".

"Zar je takva sila, 19 u nepravdi udruženih država, trebalo da udari na Srbiju, a među njima i one zemlje koje se ponose svojom tradicijom pravde i prava, ljudskih sloboda i demokratije, slobodarskih ideja? Da li je njihova tradicija istinita ili lažna. Iz kakve tradicije se izrodio ovakav čin?" upitao je Nikolić.

On je podvukao da Srbija i danas poštuje i veruje u istinske značajne civilizacijske vrednosti i da je pre 16 godina poraz doživeo njihov lažni oblik.

"Još možda i da ih zamolimo da nam oproste greh što se nadamo da će jednog dana, meseca, godine, neko u njihovo ime zatražiti oprost i uputiti izvinjenje porodicama za ubijene civile, za decu, za sve naše postradale građane koje su hladno nazvali kolateralnom greškom", upozorio je Nikolić.

Kako je naveo, greška jeste, ali ne kolateralna, "već njihova istorijska i neljudska".

Na spomeniku koji je podigao narod Srbije 1. novembra 1999. godine ispisana su imena 24 osobe koje su stradale u NATO bombardovanju.

Pored Nikolića, u delegaciji je bio i načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Ljubiša Diković.

Venac je položila i delegacija Skupštine opštine Aleksinac.

Spomenik se nalazi ispred stambene zgrade koja je izgrađena za ljude kojima su porušene kuće tokom NATO bombardovanja.

Parastos za stradale na Kosovu

Foto: Tanjug
Parastosom žrtvama, koji je služen u hramu Sv. Dimitrija u Kosovskoj Mitrovici jutros je počelo obeležavanje godišnjice NATO bombardovanja.

Parastosu su pored građana prisustvovali predstavnici Kancelarije za Kosovo i Metohiju, predstavnici opština sa severa Kosova i načelnik Kosovskomitrovičkog okruga Vaso Jelić.

Nakon parastosa položeni su venci i cveće na spomenik “Istina” koji se nalazi kod glavnog ibarskog mosta u Kosovskoj Mitrovici.

Gradonačelnik Severne Mitrovice Goran Rakić podsetio je da je pre 16 godina 19 članica NATO-a započelo rat protiv SR Jugoslavije koji je odneo na hiljade nevinih života i izazvao katastrofalna razaranja zemlje.

Rakić je rekao da je poražavajuća i sramna činjenica što je NATO svoju vojnu akciju nazvao “Milosrdni anđeo” i to što su sve nevine žrtve proglasili kolateralnom šetom.

“Sa ovog mesta poručujem NATO generalima i onima koji su odlučivali da nisu vaše bombe bile milosrdni anđeo, da sve žrtve - naši anđeli nisi kolateralna šteta. Vaše bombe su sejale smrt, a sve naše nevine žrtve - naši anđeli imaju svoja imena i prezimena i stradali su od vaše nemilosrdne ruke,”- poručio je Rakić.

I u drugim opštinama na severu Kosova na sličan način se obeležava godišnjica NATO bombardovanja Srbije.

U Kosovskoj Mitrovici u podne je najavljena protestna šetnja od glavnog ibarskog mosta do nekadašnje zgrade SUP-a koju je u bombardovanju 1999. godine uništena, a na čijem mestu se danas nalazi zgrada Filozofskog fakulteta.

Stefanović odao poštu poginulim pripadnicima MUP-a

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović odao je danas poštu poginulim pripadnicima MUP-a tokom bombardovanja 1999. godine, porukom da njihova hrabrost i žrtva ne smeju nikada biti zaboravljeni.

"Kada god je bilo teško, srpski policajci bili su prvi na liniji odbrane zemlje i građana. Uvek su bili nepokolebljivi i neustrašivi, mareći više za tuđe živote nego za sopstvene", rekao je Stefanović koji je položio venac na spomen ploču poginulim pripadnicima MUP-a u Kneza Miloša.

Uz napomenu da je obaveza svih da čuvaju sećanja i uspomene na te hrabre ljude, Stefanović je poručio da oni nikada nisu odustajali i napuštali svoju dužnost, a da je obaveza države da bude snažna podrška za njihove porodice.

"Bili su sinonim za hrabrost, sigurnost i odlučnost. Danas odajemo poštu svim žrtvama pripadnicima MUP-a, a posebno se sećamo žrtava 167 policajaca koji su živote dali u martu, aprilu, maju i junu", rekao je Stefanović. Gradonačelnik Beograda Siniša Mali položio je danas venac na spomen-obeležje poginulim vojnicima Gardijske brigade Vojske Srbije i pacijentima KBC Dragiša Mišović koji su stradali bombardovanju.

Vence su položili i predstavnici Gardijske brigade, KBC Dragiša Mišović, kao i porodice poginulih gardista i pacijenata.

Mali je nakon polaganja venca rekao da je današnji dan prilika da se setimo svih koji su tragično izgubili živote.

"Na nama je da čuvamo uspomene na sve koji su izgubili živote i da vodimo odgovornu i pametnu politiku koja ne podrazumeva gubitak života nedužnih ljudi", rekao je Mali novinarima.

Otac jednog od stradalih vojnika i predsednik nevladine orgnaizacije "Porodice nastradalih i unesrećenih" Branislav Pejčinović rekao je da su rane koje nose i dalje teške i da je akcija "Milosrdni andjeo" ostavila pakao za sobom.

On je rekao i da treba utvrditi tačan broj ubijenih, ranjenih i onih koji su trajno ostali invalidi zbog NATO bombardovanja što, kako tvrdi, još nije uradjeno.

U raketnom napadu NATO saveza 20. maja 1999. godine 50 minuta posle ponoći poginulo je sedam vojnika i tri pacijenta.

Poginuli su vojnici Gardijske brigade Aleksandar Bajin, Goran Verežan, Predrag Ignjatović, Branimir Krnjajić, Slaviša Miljković, Vojin Pejčinović i Dragan Tankosić i pacijenti Branka Bošković, Zora Brkić i Radosav Novaković.

Zamenik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović poklonio se, položio cveće i zapalio sveću na spomen-obeležju "Zašto" u Tašmajdanskom parku.

Mladenović je novinarima rekao da i posle 16 godina rane i ožiljci još postoje i da se nije i ne sme zaboraviti sve što se dešavalo 1999. godine.

"Bombardovanje zgrade RTS i ubistvo 16 radnika, koji su samo radili svoj posao, je akcija koja je ušla u istoriju kao simbol kako je NATO bombardovao našu zemlju", rekao je Mladenović povodom godišnjice bombardovanja.

Ne zaboraviti poginule

Foto: Tanjug
Na brdu Straževica, kraj Rakovice, danas je polaganjem venaca odata počast dvojici pripadnika Vojske Jugoslavije koji su poginuli tokom NATO agresije.

Uz članove porodice i prijatelje vence na spomen obeležje "Glasnik sa Straževice" položili su ministri spoljnih i unutrašnjih poslova Ivica Dačić i Nebojša Stefanović, kao i predstavnici vojske i policije i gradskih vlasti.

Sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve služilo je opelo poginulima - Vlastimiru Lazareviću i Vladimiru Vujoviću, a izveden je i prigodan kulturno-umetnički program kojim je obležena 16. godišnjica od početka NATO bombardovanja.

Posle odavanja počasti poginulima, Dačić je u izjavi novinarima istakao da se danas, kao svake godine sećamo onih koji su dali živote u odbrani naše zemlje i naroda.

On je naglasio i da je važno da iz sećanja izvučemo određene pouke, a "jedna od tih je da nikada ne zaboravimo veličinu žrtve koji su podneli ljudi koji su se tada braniliu zemlju".

Dačić je naveo i da je, s druge strane, na nama "da učnimo sve da ne prepustimo zaboravu i njihove lične sudbine i porodice i da država pokaže odgovoran odnos prema porodicama poginulih".

Prema njegovim rečima, "treba učiniti sve što možemo da se rat više nikada ne ponovi" i da se "trudimo da na druge načine rešavamo i štitimo naše nacionalne interese".

Dačić je, napomenuvši da je početak NATO bombardovanja "dan koji obično nazivamo da se ne zaboravi i da se više nikada ne ponovi", istakao da je za kolektivnu istoriju našeg naroda važno da se obeležava taj datum.

"Kao što znate, ovde smo (SPS) bili savake godine... i u vreme kada to pre više od deset godina i nije bilo zvanično obeležavano", rekao je Dačić.

Prema njegovim rečima, u ovom trenutku je važno da razgovaramo s porodicama poginulih "koji posle 16 godina još nisu uspeli da reše neke svoje životne probleme".

Stefanović je, posle polaganja venca i odavanja počasti, u spomen-knjigu upisao: "Iskreno poštovanje za heroje, ljude bolje od nas koji su dali svoje živote za svoj narod i svoju Srbiju".

"Uvek ćemo se sećati njhove žrtve čineći sve da budemo dostojni onog što što su učinili za svoju zemlju", dodao je ministar unutrašnjih poslova.

Poštu stradalima odao je i predsednik gradske skupštine Nikola Nikodijević koji je istakao da je naša civilizacijska obaveza "da se sa pijatetom sećamo svih koji su dali život u borbi za slobodu države".

Nikodijević je, u izjavi novinarima, naglasio i da je civilizacijska obaveza da se sećamo i svih nevinih žrtava koje su stradale tokom bombardovanja.

"Naša obaveza je, pre svega, da vodimo računa o porodicama stradalih i o onima koji su u tom ratu ranjeni, ostali invalidi... i da izvučemo pouke i da nam se takve stvari više nikada ne ponove", rekao je Nikodijević.

Polaganjem venaca i komemoracijom kraj spomenika u Karađorđevom parku u Pirotu, odata je pošta i služen parastos svim stradalima u ratovima od 1990. kao i poginulima u NATO agresiji 1999. godine.

Vence i cveće položili su porodice i rođaci poginulih, predstavnici boračkih udruženja, udruženja invalida rata, lokalne i okružne vlasti.

U pomenutim ratovima kao i u NATO agresiji poginulo je 26 Piroćanaca, a NATO avioni gađali su ciljeve na territoriji celog Pirotskog okruga - podsetio je prisutne načelnik Pirotskog okruga Dimitrije Vidanović.

Zamenik predsednika Skupštine opštine Milan Petrović je naglasio da poginule ne smemo zaboraviti jer su stradali u odbrani zemlje koja se našla na meti agresora.
Kraljevčani su danas, uz pravoslavni parastos borcima poginulim u ratovima od 1991. do 1999. godine, na Spomen-obeležju u centru Kraljeva, obeležili šesnaestu godišnjicu NATO bombardovanja Srbije.

Članovi porodica, prijatelji, predstavnici Grada Kraljeva, Vojske Srbije, policije i boračkih udruženja, položili su vence kraj spomen ploče sa 86 imena poginulih Kraljevčana, od kojih 77 na Kosovu i Metohiji.

Godišnjica NATO agresije obeležava se i u kasarni “Jovan Kursula” u naselju Jarčujak polaganjem venaca na spomen-obeležje herojima 252. oklopne brigade, kao i u kasarni u Ribnici, gde se u spomen-sobi Druge brigade Kopnene vojske čuva sećanje na poginule pripadnike Vojske Srbije.

Tokom NATO bombardovanja Kraljevo je na meti vazdušnih napada bilo čak 54 dana u kojima je teže ili lakše povređeno 37 civila, a uništeno je ili oštećeno 1.750 vojnih i civilnih objekata.

Spomenik žrtvama bombardovanja naredne godine

Foto: Tanjug
Država će naredne godine izgraditi spomenik žrtvama bombardovanja 1999. godine, kazao je danas nakon polaganja venaca ispred spomenika deci stradaloj u NATO bombardovanju ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin.

"Ovo je poslednji put da država Srbija nema gde da položi venac sećanja na svoje pobijene, na sve one koji su u agresiji NATO-a bili brutalno ubijeni. Iduće godine država će podići spomen-obeležje, žrtve bar toliko zaslužuju", kazao je Vulin.

On je zahvalio "Večernjim novostima" na tome što su podigli spomenik stradaloj deci, jer kako je naveo, da "nema toga mi (država) danas ne bi imali gde da položimo vence".

On je kazao da je Jugoslavija bombardovana bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN i da se te posledice kršenja međunarodnog prava osećaju u celom svetu.

"Ono što je urađeno pre 16 godina nije moglo da bude urađeno bez posledica. Danas čitav svet gleda gde će se to sve pojaviti ono što je pre 16 godina urađeno našoj zemlji. Danas čitav svet gleda i vidi da kada jednom silujete međunarodno pravo, nikada ne znate gde će se završiti", kazao je Vulin. Polaganjem venaca na spomen obeležja na Univerzitetskom trgu u Nišu, odata je danas pošta žrtvama bombardovanja NATO 1999. godine u kojima je poginulo 56 Nišlija, a više od 200 je ranjeno.

Predsednik Skupštine grada Mile Ilić rekao je da Niš treba da čuva sećanje na žrtve NATO bombradovanja i da brine o porodicama stradalih.

Vence su na spomen-obeležja položile delegacije grada, Vojske Srbije, policije, Nišavskog upravnog okruga, predstavnici Srpsko-ruskog humanitarnog centra, delegacije boračkih organizacija i udruženja za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova, kao i rodbina poginulih i prijatelji.

Sirene su se oglasile u Nišu, počev od 24. marta, pa do kraja vazdušnih napada, ukupno 129 puta, a Nišlije su u skloništima provele 52 dana, pet sati i 14 minuta, koliko je grad bio pod vazdušnom opasnošću, što je oko 70 odsto ukupnog vremena.

Niš je gađan iz vazduha 40 puta, 28 puta noću i 12 puta danju. Srušeno je oko 120 objekata, a preko 3.400 stambenih, poslovnih i vojnih objekata je oštećeno.

Na grad su tokom vazdušne kampanje ispaljena 324 razorna projektila: 161 avio-bomba, 36 kontejnera kasetnih bombi, 71 krstareća raketa i osam grafitnih projektila.

Od kasetnih bombi 7. maja 1999. godine poginulo je 15 Nišlija, a više desetina njih je ranjeno.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

80 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: