Beležnici kreću s radom

Poslanici Skupštine Srbije usvojili su danas tri pravosudna zakona kojima se omogućava da javni beležnici sutra, 1. septembra počnu sa radom.

Izvor: Tanjug

Nedelja, 31.08.2014.

09:10

Default images

Usvojeni su Zakon o overi potpisa, rukopisa i prepisa, Zakon o prometu nepokretnosti kao i Zakon o dopunama Zakona o sudskim taksama. Ovi zakoni stupaju na snagu sutra, pošto su poslanici odlučili da postoje naročito opravdani razlozi za stupanje na snagu zakona pre osmog dana od dana njihovog objavljevanja u Službenom glasniku.

Za Zakon o overi potpisa, rukopisa i prepisa glasalo je 177 poslanika, dok je protiv bilo 13. Zakon o prometu nepokretnosti podržalo je 176 poslanika, a protiv je bilo 11 poslanika. Za Zakon o dopunama Zakona o sudskim taksama glasalo je 177, protiv 14 poslanika.

Prethodno su poslanici usvojili devet od 48 predloženih amandamana na pomenute zakone.

Od šest prihvaćenih amandmana koje su podnele opozicione stranke četiri se odnose na Zakon o prometu nepokretnosti, a dva na Zakon o overama potpisa, prepisa i rukopisa. Usvojena su i tri amandmana koje je predložio skupštinski Odbor za pravosudje, dva o prometu nekretnina i jedan o overama.

Predlozi amandamana na zakonski predlog o sudskim o taksama nisu usvojeni.

Prvi javni beležnici u Srbiji od sutra će u potpunosti preuzeti nadležnost od opština i sudova za overu ugovora o prometu nepokretnosti, dok će nadležnost za overu potpisa, prepisa i rukopisa prvih šest meseci, do 1. marta 2015. godine deliti sa sudom.

To znači da će svi koji budu hteli da sastave ili overe ugovor o raspolaganju nepokretnostima - prodaji stana, poklonu nepokretnosti, o razmeni nepokretnosti, ugovor o hipoteci, ugovor o doživotnom izdržavanju, ugovor o raspodeli imovine za života, bračni ugovor i sporazum supružnika o deobi njihove zajedničke imovine - za to morati da se obrate javnom beležniku, a ne više sudu ili organu uprave (opštini).

Ti pravni poslovi moći će da se obave isključivo kod javnog beležnika, koji se popularno naziva notar, i to u onim opštinama u kojima su otvorene notarske kancelarije, posle imenovanja prvih javnih beležnika, njih 94, za teritoriju 32 osnovna suda.

Za međunarodnu pravnu pomoć ostala je isključiva nadležnost sudova, dok će notarima sudovi moći da povere vođenje vanparničnih postupaka, ostavine, uređenje međa i slično.

Notarstvo postoji u svim zemljama u regionu a Srbija je poslednja koja uvodi ovu delatnost.

U Beogradu sada ima 43 notara, dok ostalih 51, u drugim mestima širom Srbije. Imenovanja će se nastaviti jer Srbija treba da ima 371 notara.

Javni beležnik je pravnik koji obavlja službu od javnog poverenja i na osnovu javnih ovlašćenja prihvata od stranaka izjavu volje, daje joj potrebnu pismenu pravnu formu i o tome izdaje odgovarajuće isprave koje imaju karakter javne isprave.

Kraljevina Jugoslavija donela je Zakon o javnom beležništvu pre 84 godine, 1930. Međutim, ta profesija nije bila dugog veka, niti se ukorenila u svim delovima države, a ukinuta je već 1944. godine. Ministar pravde Nikola Selaković kaže da javni beležnik garantuje ispravnost i zakonitost pravnog posla koji nosi njegov pečat.

Selaković je u Skupštini Srbije rekao da beležnik za to odgovara i profesionalno i materijalno

Iz tog razloga ukoliko sumnja u zakonitost nekog posla koji treba da nosi njegov pečat, mora da mu se ostavi pravo da odbije da obavi takav posao, rekao je Selaković u Skupštini Srbije obralažući zbog čega se odbija amandman na Predlog zakona o overi potpisa, prepisa i rukopisa, kojim je opozicija tražila da se to pravo beležniku uskrati.

“Šta da uradi javni beležnik ako lice ima falsifikovane isprave? Načelno javni beležnik ne sme da odbije stranku, ali mora da postoji razlog kada mu je to dopušteno kao izuzetak”, ukazao je ministar.

Selaković je rekao da ne veruje da će biti više od 0,1 odsto takvih slučajeva u praksi, ali da beležnik mora da ima takvu mogućnost.

On je podsetio da javni beležnik odgovara i disciplinski organima Komore javnih beležnika ukoliko svoj posao ne obavlja u skladu sa propisima, pa i ako neku stranku odbije bez razloga, napominjući da je javnom beležniku u interesu da posao obavi.

Borko Stefanović (DS) rekao je da je ministar izneo dobar, pravnički ispravan stav, ali da praksa javnog beležništva iz zemalja u regionu pokazuje da je bilo jako puno zloupotreba tog prava.

Naveo je za primer Hrvatsku, u kojoj se, kako je rekao, dešavalo da gradjanin bude prekludiran rokovima za ostavrivanje nekog prava, jer je javni beležnik, u dogorovu s drugim zainteresovanim licem, prolongirao ili odbijao da overi potrebnu ispravu.

Poslanik Slobodan Homen (NDS) predložio je da se do 1. marta naredne godine odloži isključiva primena Zakona o prometu nepokretnosti kojim je već od sutra propisana isključiva nadležnost javnih beležnika, jer kako je naveo, smatra da je to u interesu gradjana Srbije.

Homen je naveo da bi bilo celishodno i za gradjane i za državu da se omogući paralelna nadležnost javnih beležnika i sudova i opština dok se sistem ne uhoda, te da nema potrebe za žurbom.

“Ne shvatamo čemu žurba da odredjeni poslovi preko noći predju iz nadležnosti suda u nadležnost javnih beležnika i to bez objavljivanja u 'Službenom glasniku'”, naveo je Homen.

I drugi poslanici su imali predlog da se primena zakona odloži bar za osam dana od objavljivanja u Službenom glasniku kako bi gradjani imali priliku da se sa njim upoznaju.

Poslanici skupštine Srbije danas raspravljaju o amandmanima na Predlog Zakona o overi potpisa, prepisa i rukopisa, Predlogu zakona o prometu nepokretnosti, Predlogu o dopunama Zakona o sudskim taksama.

Do kraja dana se očekuje i glasanje o tim predlozima, a oni bi prema planu Vlade trebalo da stupe na snagu već sutra.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: