Janjić: Tri pitanja EU za Vučića

Nova runda dijaloga delegacija Beograda i Prištine počela je u Briselu, uz posredovanje visoke predstavnice EU Ketrin Ešton.

Politički analitičar Dušan Janjić smatra da će EU danas od Aleksandra Vučića tražiti odgovore na tri pitanja: da li nastavlja pregovore o normalizaciji odnosa sa Prištinom na osnovu Briselskog sporazuma; kako misli da stigne do drugog završnog sporazuma, koji se očekuje u novembru i, konačno, ko će da vodi pregovore.

Time je negirao da će u današnjim razgovorima u Briselu biti pritisaka na Srbiju da iznese jasan stav o događajima na Krimu, dodajući da će, tek kad Srbija zauzme stav, Brisel i Moskva odlučiti da li ih on zadovoljava.

Janjić je u izjavi Tanjugu ukazao i na činjenicu da u Briselu stav jednog političara ili tehničke vlade ne shvataju kao zvaničan, te da veruje da će briselska administracija sigurno sačekati formiranje vlade ili parlamenta.

Podsetio je da je Srbija, sporazumom o priključivanju, obavezna da usaglašava svoju politiku sa EU, te da je sada prvi put došlo do situacije kada je politika EU direktno konfrontirana politici Moskve.

"To sigurno nameće problem donosiocima odluke u Srbiji. Što se tiče Brisela, on je poslao poruke da očekuje podršku Srbije, a šta je ta podrška, i kako će je definisati, to zavisi od Beograda. Niko od Srbije nije tražio da zavodi sankcije Rusiji ili osuđuje Moskvu, nego da se jasno izjasni za podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine", objasnio je Janjić.

Na pitanje da li Srbija, kao nekada bivša SFRJ, može biti neutralna, između dva "bloka", Janjić je kazao da ne postoje dva bloka, već da trenutno imamo neki pokušaj Rusije da obnovi Zajednicu nezavisnih država, koja je "ostatak ostatka Istočnog bloka".

"Srbija se opredelila da ide u EU", kazao je on negirajući interpretaciju Rusije da se u EU može a da se ne uđe u NATO.

Janjić je podvukao da nikada taj put nije bio razdvojen i da Moskva pritisak koji vrši proteklih dana ne vrši zato što se boji ulaska Srbije u EU, već ulaska Srbije i celog Balkana u NATO.

S tog stanovišta, prema njegovim rečima, Srbija nema manevarski prostor, ocenivši da sada plaćamo ceh perioda Borisa Tadića, kada je trebalo jasno izneti svoj stav.

"Trebalo je imati otvorene razgovore sa Rusima, kao što su Đukanović i Vujanović imali rekavši Moskvi da moraju u NATO zbog EU, ali da na svojoj teritoriji neće imati više od 1.000 do 2.000 vojnika i da neće biti bojevih raketa. Sada su se okolnosti promenile i ne znam šta može Srbija da uradi da popravi grešku Tadića i tadašnju nameru Koštunice", kazao je Janjić.

On je izrazio bojazan da će se dogoditi ono čime preti Ministarstvo spoljnih poslova Rusije - da će tražiti naplatu dugova.

Međutim, prema njegovom mišljenju to nije dramatično, jer postoje arbitraže, a dodaje, da nije siguran ko koga ucenjuje kada je reč o pretnji obustave projekta Južni tok.

"Južni tok mora da prođe kroz Srbiju ili ga nema, a on je u interesu EU i Rusije", poručio je Janjić ocenivši da Rusija pokušava pritiskom da malo utiče na sastav vlade, ali i da se "cela priča tu završava".