Koliko Rusiju košta Krim?

Krim je, za manje od jednog meseca, od ukrajinskog poluostrva postao novi deo Ruske Federacije.

Izvor: B92

Utorak, 25.03.2014.

16:02

Default images

Uz minimalan otpor predavale su se, jedna po jedna vojna baza ukrajinske vojske, pojavila se rublja kao novčana valuta.

Krim, pred kojim su tek velike promene i izazovi, postao je i glavna tema međunarodne politike, koja je umnogome promenila odnose na geopolitičkoj sceni. Kako Krim iz ukrajinske svakodnevice prevesti u rusku i to brzo i u svim oblastima - tema je mnogih sastanaka i okruglih stolova.

Goruće pitanje je snabdevanje vodom i strujom, koje u potpunosti dolaze iz Ukrajine. Pod kojim uslovima i za koliko novca bi Ukrajina bila voljna da i dalje dostavlja struju, vodu, gas još nije poznato.

„Moguće je korišćenje obnovljivih izvora energije kao što su solarni paneli, a ne bih isključio mogućnost da se iskoristi pilot-projekat plovne nuklearne stanice, mada bi postavljanje ikakvih nuklearnih stanica u blizini Krima moglo da našteti imidžu polustrva kao letovališta", kaže Vladimir Gutenjev, iz odbora ruske Dume za privredu.

Dotacije iz ukrajinskog budžeta budžetu Krima do sada su bile 300 miliona godišnje. Međutim, ekonomsti procenjuju da bi Rusija na Krim ove godine mogla da potroši najmanje četiri milijarde, što u izjednačavanju plata i penzija sa ruskim, a najviše na obnavljanje infrastrukture, u koju se dugo nije ulagalo.

„Za Ukrajinu Krim nije bio biser u koji treba uložiti i koji će donositi visoki prihod već teritoriju koja u bilo kom trenutku može da, da tako kažemo, ode iz sastava Ukrajine, te nije imalo mnogo smisla ulagati u njega", objašnjava ekonomista Aleksej Skopin.

Od kada je predsednik potpisao zakon o njegovom pristupanju u Rusku Federaciju, za Rusiju Krim je ruski i tu je svaka dalja rasprava za Kremlj završena.

Kako zapadne zemlje i Ukrajina nezavisnost i njegovo pripajanje Rusiji smatraju nezakonitim, za njih rasprava nije završena, zvanično, kaže urednik spoljne politike u "Komersantu" Genadij Sisojev.

„Međutim, ako pričamo o realnim stvarima, ta priča je i za njih završena, zato što niko živ sada ne vidi mogućnost da Krim može da bude vraćen na svoj prethodni status, odnosno u sastav Ukrajine. Ono oko čega su mogući pregovori to su upravo o ekonomskim pitanjima. Jer infrastrukturno i ekonomski Krim je vezan za Ukrajinu i Rusija, i da hoće da ubaci ogromne pare, ona ne može odmah da prikači Krim za svoj sistem“, rekao je Sisojev.

Pripajanje Krima ipak neće koštati Rusiju samo novca iz budžeta, već i zahladnelih odnosa sa EU i SAD, te je tako G8 opet postao G7.

„Mi se i dalje spremamo da primimo G8, ali ako oni ne dođu, to je njihov posao. Možda se taj format već iscrpeo. G20 je konstruktivniji format više posvećen ekonomiji", navodi Igor Morozov, član Saveta federacije za međunarodne odnose.

Na polju međunarodne politike Sisojev ne odbacuje dalje promene i kaže da se NATO sprema da na Samitu u Elsu promeni koncept, odnosno da se vrati na stari hladnoratovski, koji na Rusiju gleda kao na suprotstavljenu stranu.

„Ako je prošle godine NATO pričao o smanjenju troškova na odbranu i verovatno u istočnim delovima te alijanse biće razmeštene dodatne američke trupe, a moguće i taktičko nuklearno naoružanje. Ranije su se te zemlje protivile tome, sada verovatno neće. To su samo neke od promena koje tek predstoje", kaže Genadij Sisojev.

Kada akutne tenzije prođu, nova situacija neće biti hladni rat, već hladni mir, uveren je Sisojev.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

13 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: