Referendum na Krimu 25. maja

Poslanici regionalne skupštine Autonomne Republike Krim izglasali su da 25. maja bude održan referendum o regionalnom statusu Krima u Ukrajini.

Izvor: B92

Četvrtak, 27.02.2014.

14:38

Default images

Poslanici su izglasali da se na referendumu odlučuje o tome hoće li se proširiti autonomija Krima u odnosu na Ukrajinu i da se raspusti trenutna regionalna vlada, koja je podržala nove privremene vlasti u Kijevu.

U međuvremenu, predsednik Izvršnog komiteta Svetskog kongresa Tatara (WTC), Rinat Zakirov, poručio je da Kongres ne može da ostane ravnodušan prema sudbini svoje braće i sestara po krvi - krimskih Tatara.

Zakirov je dodao da Izvršni komitet WCT poziva sve građane Krima da pokažu razboritost i zaustave nemire i naglasio da su dobosusedski odnosi s Rusima i Ukrajincima ključni za dobrobit krimskih Tatara.

Zakirov će danas otputovati na Krim, zajedno s delegacijom Državnog saveta Republike Tatarstan.

Predlog za održavanje referenduma o budućnosti Krima stigao je nakon što su naoružani ljudi zauzeli zgradu regionalnog parlamenta.

"Imajući u vidu temeljne principe demokratije, parlament Krima smatra da je jedini način da se izađe iz sadašnje situacije na terenu taj da se primeni direktno princip vladavine naroda. Uvereni smo da će samo održavanjem sveopšteg referenduma o toj temi poboljšati položaj autonomne pokrajine i njena ovlašćenja, o čemu će odlučivati građani Krima, bez spoljnog pritiska", izjavila je Oksana Korničuk, pres sekretarka predsednika parlamenta.

Ona je dodala i da je rezultat "protivustavnog preuzimanja vlasti u Ukrajini od radikalnih nacionalista, potpomognutih naoružanim bandama, taj da je mir i red u Krimu narušen i pod ozbiljnom pretnjom".

Prema njenim rečima, sukobi koji su se juče dogodili ispred parlamenta u gradu Simferopolu, koji su doveli do toga da strada dvoje ljudi, a da 35 ljudi bude povređeno, rezultat su političkog ekstremizma i nasilja, koje cepa zemlju i vodi je ka kompletnom haosu i ekonomskoj katastrofi.

Zbog toga parlament Krima preuzima punu odgovornost za budućnost Krima, zaključila je Oksana Korničuk.

Njena izjava dolazi samo nekoliko sati nako što je naoružana grupa zauzela zgradu regionalnog parlamenta i na nju postavila rusku zastavu. Naoružani muškarci su, međutim, parlamentarcima, koji su bili u zgrad,i dozvolili da tu ostanu. Sednica parlamenta na kojoj je doneta odluka o referendumu održana je u takvoj atmosferi.

Za to vreme, ispred parlamenta okupili su se demonstranti koji su zahtevali referendum o statusu Krima.

Iako su se događaji na tom ukrajinskom poluostrvu zahuktali nakon što se situacija u Kijevu primirila, situacija na Krimu se ne može razumeti ukoliko se ne poznaje istorija tog regiona, u kome Rusi već decenijama imaju svoju, strateški veoma važnu pomorsku flotu, koju su, da podsetimo, juče stavili u pripravnost, a danas su to učinili i sa avionima.

Takođe, treba imati na umu, prenose agencije, i da većinu stanovništva na Krimu čine upravo Rusi, dok su oni koji se izjašnjavaju kao Ukrajinci u manjini, zajedno sa Tatarima. Ukrajinci i Tatari upravo su onaj deo stanovništva koji je činio jučerašnje prozapadne demonstracije u Simferopolu i koji ne žele da se Krim ponovo pripoji Rusiji, od koje je odvojen 1954.

S druge strane, ruska većina na Krimu nada se referendumu još od 1991, od kada je njihov predlog za to odbijen.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

20 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: