Na zastavu CG uneti elemente islama

Potpredsednik crnogorske vlade i lider Bošnjačke stranke Suljo Mustafić rekao je da je naziv Bošnjak istorijsko ime za islamizirane Slovene na području Balkana.

Izvor: Beta

Nedelja, 05.01.2014.

10:57

Default images

"Naziv Musliman, sa velikim 'M', uveden je u komunističko vreme i naglasio, ali to nije održivo rešenje", rekao je Mustafić u intervjuu internet portalu Radio-televizije Crne Gore.

Prema njegovim rečima, dve trećine građana islamske vere u Crnoj Gori prihvatilo je kao nacionalno ime naziv Bošnjak.

"Ustav Crne Gore sadrži oba imena - Bošnjak i Musliman, za pripadnike islamske vere u toj državi", dodao je Mustafić.

On je rekao da mu ne smetaju hrišćanska obeležja na državnoj zastavi Crne Gore, ali je zatražio da se na zastavu unesu i "elementi islama".

"I pripadnici islama su ovde autohtoni stanovnici, vekovima su gradili Crnu Goru, oni su deo njene društvene stvarnosti i tražimo da se to iskaže i kroz simbole naše države", rekao je Mustafić u intervjuu Radio-televiziji Crne Gore.

Za to je, dodao je, potrebna samo politička volja, izmena zakona, a onda stvar treba prepustii herladičarima koji će simbolički prikazati stvarni društveni sadržaj naše države.

"Nemamo dileme da grb, zastava, himna, kakvi god da su, da li ih mi emotivno prihvatali ili ne ili imali rezervu prema njima, treba da budu poštovani sada i takvi kakvi jesu. Apsolutno se mi, a tako će biti i ubuduće, sa najvećim stepenom uvažavanja odnosimo prema tim simbolima, jer to pokazuje naš odnos prema državi", rekao je Mustafić.

On smatra i da treba još mnogo raditi na unapređenju položaja bošnjačko-muslimanskog naroda, kao i drugih manjinskih naroda u Crnoj Gori.

Govoreći o Njegošu, Mustafić je istakao da su Bošnjaci, napuštanjem sednice parlamenta, jasno pokazali da smatraju da dan njegovog rođenja ne treba proglašavati praznikom.

On tvrdi da se time nijednog trenutka nije želelo politizovanje tog pitanja, a još manje umanjiti dimenzija i značaj Njegoševog dela, već da je ta stranka očekivala da će obeležavanje dva veka od rođenja crnogorskog pesnika biti dobar povod da se, sa kritičke distance, bez mitromanije i kompleksa, sagleda njegovo delo i, kako je rekao, makar iz školskih udžbenika izbace oni sadržaji koji vređaju muslimane i šalju poruke verske i etničke netrpeljivosti.

"Mislim da bi to bio veliki doprinos daljoj izgradnji međuverskog sklada", rekao je Mustafić.

Lider Bošnjačke stranke je ponovio stav da 13. novembar, dan rođenja Petra Petrovića Njegoša, ne može da bude proglašen za dan crnogorske kulture, jer su, kako je objasnio, neke ideje iz "Gorskog vijenca" inspirisale genocid nad Muslimanima u Bosni i Hercegovini.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

212 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: