Zagreb:Knin oslobođen pre 18 godina

Milanović je istakao da je pre 18 godina hrvatska zastava “na kninskoj tvrđavi označila pobedu hrvatske vojske i oslobađanje okupiranih područja”, a da se danas ta zastava “s ponosom vijori u Briselu i Strazburu”.

"Mi, pobednici, danas imamo snage i možemo osuditi svako počinjeno zlo, žaliti za svakom nevinom žrtvom, svakim izgubljenim životom u ovome nametnutom ratu. Učinimo sve da budemo dostojni tih žrtava i izgradimo Hrvatsku kakvu su njeni branitelji sanjali. Bolju Hrvatsku", navedeno je u čestitki u kojoj se srpske žrtve hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja" ne pominju.

Dok Hrvatska slavi, Srbija i Republika Srpska danas obeležavaju 18 godina od akcije "Oluja", najvećeg progona Srba u novijoj istoriji, kada je iz Hrvatske proterano više od 200.000 građana srpske nacionalnosti, a više hiljada je ubijeno ili nestalo.

Milanović je podsetio da je Hrvatska od tada prešla dug i zahtevan put s brojnim teškoćama sa kojima se, kako kaže, suočava idanas kada te vrednosti deli sa ostalim članicama Evropske unije isa njima “ravnopravno odlučuje za zajedničkim stolom”.

Tog su dalekog avgusta, u samo 84 sata vojno policijske operacije Oluja, hrvatski branitelji oslobodili više od 10.000 kvadratnih kilometara. Zahvalni smo im na hrabrosti i odlučnosti, zahvalni smo njihovim porodicama. Mnogi od njih utkali su svoje živote u temelje hrvatske države. Hvala i svim hrvatskim građanima koji su podupirali i pomagali ovu opravdanu, oslobodilačku borbu. Jer, kao što je jednom rekao Vlado Gotovac, pobedu u Domovinskome ratu ostvarila je naoružana i nenaoružana, muška i ženska Hrvatska”, naveo je Milanović.

"Širom sveta Hrvatska prati naše vojnike u mirovnim misijama, postavši simbol spremnosti za očuvanje vrednosti za koje smo se opredelili- za slobodu, mir, demokratiju i vladavinu ljudskih prava", naveo je Milanović, preneli su hrvatski mediji.

Hrvatski mediji podsećaju da je na današnji dan 1995. godine pokrenuta akcija “Oluja “ tokom koje su Hrvatske oružane snage za manje od 48 sati oslobodile 80 odsto “okupiranih teritorija”. Uprkos tome što je, kako se navodi, Milan Martić hrabrio svoje vojnike pokazalo se da ništa od toga nije bila istina, pa je 4. avgusta u čtiri sata ujutru počela “Oluja”, a već idućeg dana, oko 10 sati, u “okupirani Knin” su ušli pripadnici 4. i 7. gardijske brigade.

“Tačno u podne tadašnji predsednik Franjo Tuđman građanima je objavio vest da je Knin oslobođen. Na kninskoj se tvrđavi ponovno zavijorila hrvatska zastava...”, objavio je hrvatski portal "index". Dodaje se da su gradovi oslobađani jedni za drugim i u dogovoru sa Armijom BiH pa su se u jednom trenutku, kako se navodi, dve vojske sastale na reci Uni.

Petim korpusom je podseća se, komandovao Atif Dudaković. Tvrdi se da je “Oluja” bila legitimna vojna akcija, ali se dodaje, doduše, da je ona ipak imala svoju crnu stranu. Naravno, žrtve su bile civili. Naime veliki broj Srba je pobegao s tih područja, a velika većina njih ni dan danas se nije vratila uprkos brojnim pozivima hrvatskih zvaničnika”, navodi zagrebački portal.

Navodi se i da su “počinjeni zločini” zbog kojih su hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač prvo osuđeni, a zatim oslobođeni na sudu u Hagu. Zaključuje se da porodice nekih žrtava, poput onih u Gruborima, još nisu dobile zadovoljstvo na sudu.