Skupština: Amnestija, RTS i šeik

Skupština je danas raspravljala o zakon o amnestiji. Polemika Cvijan - Malović o oslobađanju kriminalaca. Poslanici i o šeiku iz Abu Dabija i pretplati za RTS.

Izvor: B92

Utorak, 23.10.2012.

00:28

Default images

Ministar pravde Nikola Selaković poručio je da je potrebno usvojiti novi zakon o amnestiji, jer su se promenile društvene, ekonomske i socijalne prilike, ali je precizirao da pravo na amnestiju neće imati oni koji su osuđeni za najteža krivična dela. Žestoka polemika Snežane Malović i Vladimira Cvijana.

Predsedavajuća sednici Vesna Kovač izvinila se zbog kašnjenja početka sednice zbog, kako je navela, promene poslaničkih kartica.

Rasprava je počela postavljanjem pitanja predstavnicima vlasti. Oni su upitani o načinu ustupanja poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini šeiku iz Abu Dabija, naplati pretplate za RTS, ali i o privatizaciji pojedinih preduzeća.

Poslanik DSS Siniša Kovačević zatražio je od ministra kulture i informisanja Bratislava Petkovića da objasni kakva je situacija u RTS-u i kakvi su problemi naplate pretplate, navodeći da je ona "spala" na 30 odsto, dok u Hrvatskoj ide i do 90 odsto.

Kovačević je upitao i da li to znači da Hrvati više vole svoju televiziji nego Srbi svoju, ili postoji razlika u kvalitetu programa.

Govoreći da RTS ima ogroman reklamni potencijal, Kovačević je upitao i da li je tačno da se ogroman marketinški potencijal prodaje odgovarajućim firmama.

Kolegijum RTS-a saopštio je juče da se javni servis ne protivi ukidanju pretplate, ali da traži da se obezbedi rad te medijske kuće i njena samostalnost.

Ko će slobodno šetati ulicama...

Vladimir Cvijan: Ne plašite graðane (Foto: Beta)
Skupštinsku raspravu o Zakonu o amenstiji obeležila je polemika između poslanik SNS-a Vladimira Cvijana i poslanice DS-a i bivše minsitarke pravde Snežane Malović.

Ona je navela da će ovakav zakon omogućiti amnestiju i za Andriju Draškovića, Sretena Jocića, Uroša Mišića, Luku Karadžića, dok je Cvijan odgovorio da ne treba da plaše građane.

“Ajde da ne širimo besmisleni strah medju građanima da će ubice da šetaju ulicama, to se neće desiti”, poručio je Cvijan

Malović je rekla da je obim lica koji će biti obuhvaćeni amnestijom predvidjenom predloženim zakonom prevelik, pa će se tako amnestija odnositi i “na lica koja su učestvovala u ubistvu Brisa Tatona, Željka Ražnatovića Arkana, zatim Stefan Karić kao i ona koja su učestvovala u neredima na sportskim dešavanjima, ili su zloupotrebili službeni položaj”.
Snežana Maloviæ: Na slobodi æe se naæi Andrija Draškoviæ, Luka Karadžiæ, Sreten Jociæ, Uroš Mišiæ...(Foto: Tanjug)
"Jociću će kazna biti smanjena za 25 odsto. Na koji način će u njegovom slučaju doći do ušteda ako će on za pet godina da izadje iz zatvora? Amnestija se odnosi i na Uroša Mišića, koji je osudjen na 5,5 godina. On posle usvajanja zakona, izlazi na slobodi i to gradjani treba da znaju", kazala je Malovićeva.

"Gradjani nemaju razlog da se plaše da će sad neki kriminalci da se šetaju ulicom. Nije tačno da će ubice da izadju na slobodu", poručio je poslanik SNS-a Vladimir Cvijan i dodao da iz zatvora neće biti pušteni ni osudjeni za primanje i davanje mita.

Cvijan je podsetio i da je poslednji put 2001. godine u vreme vlade Zorana Đinđića donesen zakon o amnestiji, koji je bio mnogo blaži u odnosu na današnji i skoro da nije ni predvidjao nijedan izuzetak od amnestije.

On je naveo primer da su na osnovu tog zakona iz 2001. godine na slobodu nedavno pušteni albanski teroristi koji su 1999. i 2000. godine ubijali Srbe na jugu Srbije.

"Iz zatvora će ove sekunde, posle usvajanja zakona, biti pušteni samo ljudi osudjeni na kaznu zatvora do tri meseca, osudjeni za nošenje lovačke puške na pogrešan način ili za uvredu. Koji su to teški kriminalci? Samo oni osudjeni do tri meseca zatvora biće pušteni. Osudjenicama na zatvorsku kaznu od tri do šest meseci kazna će biti prepolovljena", kazao je Cvijan.

Selaković: Amnestija akt političke volje

Ministar pravde Nikola Selaković je ukazao na to da je amnestija akt političke volje najviših organa državne vlasti. On je, obrazlažući nova zakonska rešenja, rekao da je zakonom obuhvaćeno 3.600 osuđenika, a da će u ovom trenutku biti oslobođeno 1.100, što će proizvesti smanjenje budžetskih troškova za oko 127 miliona dinara, dok će dugoročno smanjenje biti za oko 800 miliona dinara.

Ministar je naveo da su kapaciteti Uprave za izvršnje krivičnih sankcija 7.500 lica, a da je u njima sada 11. 375 lica. “Predloženim zakonom menja se status osuđenih, jer su se izmenile društvene i socijalne prilike. Potrebno je da se u cilju poboljšanja položaja osuđenih lica usvoji zakon o amenstiji”, rekao je Selaković.

On je precizirao da pravo na amnestiju neće imati oni koji su osuđeni za najteže oblike krivičnih dela, protiv čovečnosti, težih oblika nasilja u porodiči, neovlašćenog stavljanja u promet droge i organizovani kriminal.

Amnestija se neće primenjivati, kako je objasnio, ni na lica koja su više od tri puta osuđivana na pravosnažnu kaznu zatvora, kao ni na one za kojima je određeno izdavanje poternice za izdržavanje kazne zatvora.

Naglašavajući da je amnestija institut krivičnog prava koji je predviđen u svim savremenim krivičnim zakonodavstvima, Selaković je izrazio nadu da će poslanici usvojiti Predlog zakona o amnestiji.

I dok poslanici različito komentarišu predlog Zakona o amnestiji, direktor Komiteta pravnika za ljudska prava Milan Antonijević ukazuje na to da on ima i svoje dobre, ali i loše strane.

"Prednost ovog zakona da će on olakšati položaj osuđenicima koji ostaju u srpskim zatovrima. Moram podsetiti da su uslovi u kojima zatvorenici provode godine koje su dobili su nehumani. Ono što država nama trenutno duguje to je objašnjenje da li se vodilo računa o tome šta će se dešavati sa osuđenicima koji budu amnestirani, i da li postoji neki program koji nama garantuje da se oni neće vraćati i vršiti krivična dela", kaže Antonijević.

Odbor Skupštine Srbije za evropske integracije podržao je u načelu dopune Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i Predlog zakona o upravljanju migracijama.

Poslanik opozicione Demokratske stranke (DS) Srđan Miković, koji je predložio dopune Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, rekao je da je taj propis usklađen s propisima EU, a članovi Odbora su jednoglasno podržali usvajanje propisa.

Dopunama zakona predviđena je mogućnost da Infostan i komunalna preduzeća mogu da, uz redovne uplatnice, šalju i uplatnice za humanitarne svrhe, ako im se obrati institucija koja se bavi humanitarnim radom.

"Upravo ovaj predlog zakona, ako prođe, dozvoliće se mogućnost da Infostan, da ceneći društvenu opravdanost određene akcije, na taj način podržiš iznos sa kojim bi bilo dozvoljeno da uplatnica stigne na moj kućni broj a da ne bude zbog toga kažnjen Infostan", rekao je ranije Miković.

Danas se razmatra i izmene i dopune Zakona o lekovima i medicinskim sredstvima. Takođe je predloženo da se razmatra potvrđivanje Ugovora o garanciji (AD Železnice Srbije: Rehabilitacija pruga) između Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj i Ugovora o garanciji (Projekat unapređenja vodnih sistema u Subotici) između Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj.

Na dnevnom redu će biti i potvrđivanje Sporazuma vlada Srbije i Italije o saradnji u oblasti energetike, kao i potvrđivanje Sporazuma vlada Srbije i Gruzije o saradnji i uzajamnoj pomoći u carinskim pitanjima.

Predsednik parlamenta Nebojša Stefanović je predložio da se razmatra i Predlog odluke o izboru Saveta guvernera Narodne banke Srbije, koji je podneo Odbor Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava i Predlog odluke o davanju saglasnosti na Statut Agencije za energetiku Republike Srbije, koji je podneo skupštinski Odbor za industriju.

Poslanik LDP-a Bojan Đurić ocenio je da je Predlog zakona o amnestiji potpuno nesistematičan i da ostavlja kao mogućnost ili direktnu posledicu da budu amnestirana i neka lica koja su osudjena za vrlo teška krivična dela.

"Obrazloženja koja dolaze iz vlade da su izuzeti oni koji su osudjeni na kazne od 20 i više godina nisu dovoljna, jer znamo kakva je kaznena politika u Srbiji", rekao je Djurić novinarima u Skupštini Srbije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

24 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: