"Ljimaj umešan u trgovinu organima"

Bivši komandant OVK Fatmir Ljimaj umešan je i trgovinu ljudskim ogrganima na Kosovu. Ukoliko napusti Kosovo, biće uhapše,n kaže Bruno Vekarić.

Izvor: B92

Petak, 30.03.2012.

19:35

Default images

Zamenik tužioca za ratne zločine kaže da postoji više načina na koje može da se poveže Ljimaj sa slučajem trgovine organima na Kosovu.

"Bitan je njegov razgovor sa bratom, gde je pominjao radnje u koje spada trgovina organima, i to što je iz Lapušnika određen broj lica ubijen, a drugi prebačeni na sever Albanije, nakon čega su im vadili organe", rekao je Vekarić.

Tužilaštvo za ratne zločine ima zahtev da sprovede istragu protiv Fatmira Ljimaja i još 28 osoba, i ukoliko izađe sa Kosova, biće uhapšen.

Zamenik tužioca za ratne zločine kaže da Srbija ne može da pokrene proces dok je Ljimaj na Kosovu, ali da ukoliko on napusti Kosovo, može da računa "da će druge države reagovati i izručiti ga nama".

Prema rečima Vekarića, Džon Klint Vilijamson se sastao sa predstavnicima tužilaštva pre nekoliko dana i tada su govorili o istrazi u slučaju trgovine organima na Kosovu.

"On je bio kod nas pre dva dana, razgovarali smo o modalitetima saradnje buduće. Sličan razgovor smo imali i prošle godine kada je prvi put došao“, kaže Vekarić.

"Mi poznajemo Vilijamsona i ne verujem da bi se bavio političkim igrama, prikrivao tako grozne zločine“, dodaje Vekarić. On dodaje da srpsko tužilaštvo ima solidne dokaze u slučaju trgovine organima.

"Zogaj je morao biti zaštićen"

Mešovito sudsko veće Okružnog suda u Prištini odlučilo je da se ponovi proces protiv Fatimira Ljimaja i još trojice bivših pripadnika OVK za slučaj “Klečka”.

"Ono što je radio britanski sudija uveo je na mala vrata anglosaksonski postupak. Imamo ljude protiv kojih nije završen postupak, koji se sumnjiče po komandnoj odgovornosti, nemamo neposredne izvršioce, imamo žrtve za koje ne znamo ko ih je ubio. Meni je ovo jedna"izvinjavajuća presuda. Prvo je i Ljimaj pušten iz pritvora, što je skandalozno, imatre Zogaja čije svedočenje nije uvršteno kao dokaz, a imate opasnost od zastrašivanja svedoka“, kaže Vekarić.

On dodaje da je mešovito veće slično međunarodnom veću, koje sudi po malo drugačijim pravilima.

"Ovo što je zbunjujuće je što su ostavili mogućnost da Ljimaj odgovora po komandnoj odgovornosti. To liči na postupak u Hagu“ , dodaje Vekarić, i objašnjava da je on u tom postupku terećen po komandnoj odgovornosti iako je mogao da se tereti za neposredno izvršenje. Vekarić dodaje da je veliki pesimista po pitanju suđenja Ljimaju.

"Da je postojala sudijska dobra volja, sudsko veće ga ne bi puštala iz pritvora", kaže Vekarić i dodaje da se vidi da volje nema i po tome što nije uvršten dnevnik Agima Zogaja.

Zogaj se 1998. godine prihvatio oružja i pridružio OVK. Od početka je odlučio da vodi tajni dnevnik i pedantno beleži sve što se događalo unutar OVK. U svoj tajni dnevnik zapisivao je detalje iz zatvora: imena zatvorenika, njihove lične podatke, razloge zatvaranja, datume zatvaranja i puštanja na slobodu ili pogubljenja.

Posle rata, ove beleške dobile su novi smisao i poslužile kao osnova za njegovo svedočenje pred tužilaštvom, a njihov autor je postao poznat kao svedok „iks“.

"To je dramatičan iskraz koji razoružava, ali on nije uvršten u dokaze. Problem je što se on nije pojavio ranije. Smisao svakog procesa je da pravdu dobiju žrtve i porodice, opšte stvar mora biti zadovoljena. Ovde prelazi na političko pitanje“, dodaje Vekarić.

Zogaj je počinio samoubistvo u Nemačkoj, pre početka zakaznog suđenja desetorici bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova.

"Sporno je način na koji je izgubio život. Da li tako važnom svedoku možete dati priliku da se ubije? Tako važnom svedoku morate davati podršku, ne smete dozvoliti da se ubije“, kaže Vekarić i dodaje da je Zogaj navodio da mu je Ljimaj naredio da ćuti, a potom su usledile i pretnje njegovoj porodici.

"On je jednom rekao da se plaši njega (Ljimaja) više nego Slobodana Miloševića. Zamislite šta to znači jednom Albancu“, kaže Vekarić.

Vekarić navodi da je bilo još svedoka koji su ubijeni ili nastradali na razne načine, sve ukupno 41. Hag je ipak demantovao da su ta ubistva u vezi sa slučajevima.

"Zaštita svedoka jeste posao Haga i da je neko ranije bio zaštićen, dao bi doprinos suđenjima. Ne može se to dati na teret Tribunalu, ali različiti je pristup svedocima u različitiim slučajevima“, objašnjava Vekarić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

18 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: