Odluka o Srbiji u četvrtak uveče

Lideri Evropske unije će o statusu kandidata za Srbiju odlučiti u četvrtak uveče, tokom radne večere prvog dana zasedanja Saveta EU u Briselu.

Izvor: B92

Sreda, 29.02.2012.

08:55

Default images

To je u pozivnom pismu učesnicima samita potvrdio predsednik Saveta Herman van Rompej

Van Rompej u pismu izlaže dnevni red samita, pa navodi da će se o Srbiji odlučivati za večerom, između diskusije o situaciji u evrozoni i rasprave o proširenju Šengenskog sporazuma, prenosi Tanjug.

Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo izjavio je u Briselu da Srbija zaslužuje status kandidata za članstvo u EU, jer je ispunila sve obaveze, ali da je odluka o tome u rukama lidera EU.

"Sa stanovišta Komisije, Evropski savet trebalo bi da odobri Srbiji status kandidata. Mi smo još pre nekoliko meseci preporučili da se Srbiji da status kandidata. Srbija zaslužuje status kandidata, zbog toga što je prihvatila i ispunila sve obaveze koje smo od nje tražili. Što se Evropske komisije tiče, Savet EU bi trebalo da odobri status kandidata Srbiji. Kakva će odluka biti doneta, zavisi od država članica. Kao što znate, takva odluka mora biti doneta jednoglasno", rekao je Barozo.

Podsetimo, posle višečasovnog zasedanja evropskih ministara, izbegnuta je blokada kandidature od Rumunije. Na insistiranje ostalih evropskih ministara, pre svega nemačkog, doneta je preporuka da se Srbiji odobri status kandata, a odluka je prepuštena samitu šefova država i vlada Evropske unije, koji se sutra i prekosutra održava takođe u Briselu.

Tada će ovo pitanje još jednom biti razmotreno, a predsednik Tadić kaže da još određena mogućnost da se jučerašnja preporuka poništi.

Zato kaže da do sutrašnjeg sastanka, koji se održava u Briselu, treba i dalje raditi na sticanju statusa kandidata. On je za B92 izjavio da dobijanje takvog statusa neće biti razlog za slavlje, ali je i naglasio da preporukom ministara Evropske unije Srbija nije dobila ono što je očekivala.

Šta se od Srbije očekuje

Dušan Reljić, saradnik berlinskog Instituta za međunarodne odnose, kaže za Radio B92 da su jučerašnji zaključci ministara EU jasni, posebno u tački 2, gde je prenesen stav Rumunije, a gde se kaže da će u narednom izveštaju Evropske komisije o stanju u Srbiji biti posvećena pažnja o sprovođenju zakona o zaštiti manjina.

“I dosad se, u dosadašnjim izveštajima, tome posvećivala pažnja, tako da je unošenje takvog zaključka u odluku Saveta ministara EU, po mom mišljenju, poslužilo tome da Rumunija može da se saglasi sa zaključcima Saveta, a da ne izgleda kao da je odustala u celini od svojih zahteva”, kaže on i dodaje da smatra da će na predstojećem Samitu EU biti potvrđeno da će Srbija postati kandidat.

Prema njegovim rečima, vrata za napredak Srbije ka EU su se otvorila kada su se pomerili stavovi zapadnih zemalja, a posebno SAD, koje su procenile da je Beograd ispunio dogovor o predstavljanju Kosova i onaj oko prelaza, te da zbog toga sada ni Beograd ni Kosovo ne mogu jedno drugo da uslovljavaju na putu ka EU.

“Onog momenta kada se u Briselu čuo taj stav da Beograd ne može da bude talac Prištine na putu ka EU, mislim da su se tad otvorila vrata za dalji napredak”, kaže Reljić.

Na pitanje šta će se od Srbije tražiti da bi dobila i datum za otpočinjanje pregovora, on kaže da je jasno da će metod koji je primenjen od prošlog decembra - da se jasno formulišu zahtevi i prema Beogradu i prema Prištini postojati i dalje.

“Ako sam dobro pogledao šta još ostaje otvoreno između Beograda i Prištine na putu ka normalizaciji odnosa koje zahtevaju zapadne zemlje, to su pre svega saobraćaj, energija, telekomunikacije…To su sve otvorena i komplikovana pitanja, tako da ima mnogo nejasnoća i čini mi se da će biti još dosta posla za diplomate kako bi našli sporazume koji omogućavaju i Beogradu i Prištini da idu dalje”, smatra Reljić.

Kosovo nije jedini problem

Međutim, napominje on, Kosovo nije jedina prepreka na putu Srbije ka EU. Najveća prepreka je, prema njegovim rečima, ekonomsko stanje u regionu.

"Nema ekonomskog rasta, sem rasta nezaposlenosti i zaduživanja, tako da će veoma važno biti da li Srbija može da krene i kako putem ekonomskog rasta", kaže Reljić.

Ponašanje Rumunije je takođe pokazalo i da zemlje članice EU, koje nemaju posebno veliki značaj u samoj Uniji, proces proširivanja Unije koriste za rešavanje bilateralnih pitanja. To je, kako kaže, bio slučaj i sa Slovenijom i Hrvatskom povodom pitanja granice.

Takođe postoje i zahtevi Mađarske kada je reč o restituciji i povratku imovine oduzete posle Drugog svetskog rata, Bugarske, u odnosu na manjine, možda jednog dana i Hrvatske kada se bude pravila linija razgraničenja.

“Mnoge slabe države koriste položaj u EU da bi u svoju korist rešile otvorena pitanja u region i to će biti veliki problem. Još jedan problem su i odnosi u BiH. Međunarodna zajednica će verovatno tražiti da Beograd podrži ono što Zapad smatra najboljim rešenjem", zaključuje Reljić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

89 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: