Draža Mihailović bio patriota

Britanska tajna služba SOE iz 2. svetskog rata okarakterisala Dragoljuba Dražu Mihailovića kao patriotu koji nije sarađivao sa okupatorima.

Izvor: Tanjug

Sreda, 30.11.2011.

17:47

Default images

Ovo se navodi u izveštaju koji je danas predstavljen u Višem sudu u Beogradu.

"General Mihailović je bio patriota, čovek velike snage i sposobnosti", navodi se u dokumentu predstavljenom na ročištu za rehabilitaciju Mihailovića i dodaje da "nema dokaza da je bio kolaboracionista sa Nemcima, Italijanima ni sa vladom Milana Nedića".

Taj dokument SOE sačinio je profesor na Oksfordskom univerzitetu Vilijem Mikenzi na osnovu izveštaja britanskih obaveštajaca, koji su bili u posmatračkim misijama u Kraljevini Jugoslaviji tokom rata, naveo je istoričar Slobodan Marković, predsednik Državne komisije za istraživanje okolnosti pod kojima je ubijen Mihailović.

Izveštaj britanske tajne službe strogo je poverljiv i nosi napomenu da mogu da ga koriste samo tajne službe i britanska vlada, a na današnjem ročištu prvi put je predstavljen javnosti.

Istoričar Marković je, pored tog dokumenta, sudu dostavio i brojnu drugu dokumentaciju, a predao je i transkripte sednice britanskog Parlamenta, dan pre ubistva Mihailovića 17. jula 1946, po kojima ratni ministar spoljnih poslova Entoni Idn traži odgovor od svog naslednika na pitanje “Šta je Kraljevina Britanija učinila za generala Mihailovića, koji je bio prvi gerilac u Evropi u borbi protiv nacista“.

Tadašnji britanski ministar spoljnih poslova Ervest Bevin odgovorio mu je da su sudu u Beogradu poslati izveštaji petorice britanskih oficira, koji su bili u štabu generala Mihailovića do maja 1944. u kojima se konstatuje da su on i njegov pokret stalno vodili aktivnu borbu protiv okupatora.

Sud u Beogradu ih, međutim, nije uzeo kao relevantne, a nije prihvatio ni predlog da ti oficiri svedoče u Jugoslaviji, naveo je tada Bevin.

Marković je istakao da je suđenje Mihailoviću bilo apsolutno montirano i kao potvrdu toga dostavio sudu pismo tužilca u tom procesu Miloša Minića, koji je kao šef Ozne za Beograd 1945. uputio vrhu Komunističke partije Jugoslavije, odnosno godinu dana pre suđenja i streljanja Mihajlovića.

Zahtevom za rehabilitaciju zatraženo je poništenje presude kojom je Draža Mihailović osuđen na smrt i kojom su mu prethodno oduzeta sva građanska prava.
Mihailović je, dva dana po donošenju sporne presude, 17. jula 1946. godine streljan kao državni neprijatelj "broj jedan".

Državna komisija utvrdila je da je Mihailović ubijen na Adi Ciganliji, ali sumnja da su njegove kosti kasnije prenete u sekundarnu grobnicu, najverovatnije na Ratno ostrvo, kako bi se onemogućilo da ikad budu pronađene.

Proces rehabilitacije biće nastavljen 27. januara 2012.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

66 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: