Objavljene i depeše iz Jugoslavije

Među 250.000 dokumenata, koje od juče objavljuje internet portal Vikiliks, nalazi se i više hiljada dokumenata iz bivše Jugoslavije.

Izvor: B92

Ponedeljak, 29.11.2010.

10:17

Default images

Depeše američkih ambasada širom sveta upućenih Stejt departmentu Vikiliks je prosledio nemačkom nedeljniku Špigl, Njujork tajmsu, Gardijanu i Mondu.

Nedeljnik "Špigl" je izradio za čitaoce i poseban "Interaktivni atlas". Tako se, prema Špiglovoj statistici, može pročitati 994 depeše iz Beograda (počevši od 1966. godine), iz Zagreba 1.686 (počevši od 1991.) i iz Sarajeva 869.

Najveći broj depeša Ambasade SAD iz Beograda poslatih Stejt departmentu nema oznaku poverljivosti.

Ipak između 994 dokumenta našlo se i 156 dokumenata koji imaju različite nivoe poverljivosti.

Uz pomoć tog pretraživača može se pratiti koliko depeša američkih ambasada iz zemalja na prostoru bivše Jugoslavije i iz kojih godina mogu da se pročitaju među dokumentima koje je objavio Vikiliks izazvavši burne reakcije širom sveta.

Među poverljivim dokumentima koje objavljuje Vikiliks, kako proističe iz Špiglovog "Interaktivnog atlasa", nalazi se i 836 depeša iz Ljubljane, 668 iz Prištine, 522 iz Skoplja i 164 iz Podgorice.

S obzirom na veliki broj depeša sa prostora bivše Jugoslavije, i na taj region se odnose ocene dopisnika širom sveta koji navode da će u nizu zemalja delovi novije istorije možda morati da se napišu ponovo posle objavljivanje poverljivih i tajnih dokumenata američke diplomatije na portalu Vikiliksa.

Najviše dokumenata iz Hrvatske od 2006.

Hrvatski mediji, prenoseći pisanje "Špigla" i drugih svetskih listova, ističu da je najviše dokumenata, njih 1.185, iz perioda od 2006. do 2010.

Iz 1991. potiče pet dokumenata, dok ih je najviše - 288 iz prošle godine. Iz 1995. godine, kada je bila i operacija "Oluja", tek je 55 dokumenata.

Najveći broj objavljenih dokumenata potiče iz perioda od 2006. do 2009. godine kada je Hrvatska bila u završnoj fazi pregovora za ulazak u NATO i kada se učlanila u taj savez.

Pojedinačno, najviše je dokumenata, ukupno 48, iz novembra 2007. godine kada su u Hrvatskoj održani parlamentarni izbori. Iz decembra 2009, kada su održani predsednički izbori, potiče 47 dokumenata.

Većina dokumenata nosi oznaku neklasifikovano i klasifikovano - samo za službeno osoblje, dok je s oznakom najviše tajnosti - tajno i veoma tajno označeno 24 dokumenta.

Za sada se ne zna šta je u tim dokumentima.

U britanskom "Gardijanu" i američkom "Njujork tajmsu" objavljena su tek dva dokumenta u kojima se navodi Hrvatska.

U dokumentu od 31. jula 2009. američka državna sekretarka Hilari Klinton od američke misije pri UN traži informacije o stavovima Hrvatske o Sudanu, Iranu, ženskim pravima, borbi protiv terorizma i slično.

Drugi dokument je od 16. septembra 2009. i govori o sastanku Filipa H. Gordona, pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, sa francuskim zvaničnicima u Parizu.

Na tom sastanku Gordon pominje rešavanje pitanja granice Hrvatske i Slovenije kao "nešto što će biti rešeno".

Slovenci, Obama i Gvantanamo

Među poverljivim američkim dokumentima je i 836 depeša o Sloveniji, iz perioda od 2004. godine do 2010. godine, koje je na svom portalu objavio nemački list “Špigl”.

U slovenačkim elektronskim medijima se, za sada, piše samo o jednom od dokumenata iz kog se vidi da je Amerika Sloveniji ponudila da se njen predsednik ili premijer sretnu sa Barakom Obamom, ukoliko Slovenija prihvati jednog od zatvorenika iz kubanskog zatvora Gvantanamo

Slovenački mediji ovo komentarišu kao američko ucenjivanje Slovenije, dok portparol slovenačkog ministarstva spoljnih poslova Milan Balažic za državnu slovenačku televiziju kaže da nije bilo nikakvog uslovljavanja od strane Amerike, ali i da je Slovenija proverila sve mogućnosti za prihvatanje gvantamanskih zatvorenika i da, za sada, za to nema pravnih osnova.

Balažic dodaje da je slovenačkom ministarstvu žao što je došlo do objave depeša na portalu Vikiliks, da ne zna šta je tačno u depešama i da ne može da ih komentariše, kao i da su depeše razmišljanja i razgovori između država, a ne zvanični dokumenti.

Slovenački portparol je zaključuje da je Slovenija u dobrim odnosima sa Amerikom i da se za to zalažu obe strane.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: