Škole u katastrofalnom stanju

Škole u Srbiji u veoma lošem stanju. Skoro polovina objekata nema salu za fizičko, a u mnogima toaleti nisu renovirani decenijama.

Izvor: B92

Subota, 13.11.2010.

10:34

Default images

Školski objekti u Srbiji ne zadovoljavaju osnovne standarde kada su u pitanju ispravnost i opremljenost.

Nedostaju sanitarni čvorovi, čučavci još nisu zamenjeni, a oronule fasade i loše instalacije česta su slika u srpskim školama.

Da bi školski sistem Srbije dostigao evropske standarde neophodno je pod hitno povećati izdvajanja iz budžeta, ali i što pre doneti strategiju obrazovanja, upozoravaju iz Unije sindikata prosvetnih radnika.

U osnovnoj školi “14. oktobar” u Kneževcu, časovi fizičkog se umesto u sali, održavaju u adaptiranoj učionici.

Fasada škole je oronula, zidovi su puni vlage, a pogled na toalet izaziva mučninu. Od kada je školska zgrada napravljena, 1961. godine, gotovo ništa nije menjano.

Zbog nehigijenskih uslova, učenici ove škole za B92 kažu da retko kada koriste školski toalet:

''Grozno je, ja nekada čekam da se završe svi časovi pa da idem kod kuće.''

''Uvek odem kući. Ovde izbegavam.''

''Što bih išao, da se tamo zarazim?''

''Na primer pustite vodu, ono ide voda za vama. Ne znam kako da vam objasnim.''

Škola u Kneževcu je samo jedna od više stotina škola u Srbiji koje su u gotovo neupotrebljivom stanju, kaže direktorka Mirjana Kitić.

''Zgrada je toliko stara da bilo šta što počnete da radite ono traži još nešto pre toga da uradite. To je jedan začaran krug'', objašnjava ona.

Od 4.500 školskih objekata, samo jedna trećina zadovoljava osnovne standarde. Opremljenost se kreće od samo pet odsto u selima do 65 odsto u gradovima. 40 odsto škola nema fiskulturnu salu, a jedna desetina ne poseduje ni dvorište.

Najniža ulaganja u Evropi

Katastrofalno stanje u školskim objektima posledica je najnižih ulaganja u Evropi, upozorava Miodrag Skrobonja iz Unije sindikata prosvetnih radnika.
Potrebno još dosta ulaganja kako bi sve škole ispunjavale visoke standarde (FoNet, arhiva)
''I ono iz čega proizilazi ovo naše stanje u obrazovnom sistemu je iz činjenice da u Evropi 75 odsto odlazi na plate, dok ostalo ide na sve standarde, opremanje škola, stipendije, održavanje domova... A kod nas je odnos takav da 97 odsto ide na plate, a samo tri na standarde'', objašnjava on.

Dramatično mala izdvajanja iz budžeta od samo tri odsto posledica su siromaštva države, objašnjava pomoćnik ministra prosvete Zoran Trninić.

Stanje je toliko loše da je o realnim novčanim potrebama bespredmetno razmišljati.

''Evo u ovom trenutku bi nam trebalo 17 milijardi dinara za sve nivoe obrazovanja gde su spremljeni projekti. A ako dobijemo milijardu iz svih izvora NIP-a i budžeta bićemo zadovoljni'', navodi on.

Dok Ministarstvo prosvete rešenje traži u donacijama i kreditima Evropske investicione banke, Unija sindikata ponudila je plan za oporavak obrazovnog sistema po kome bi država morala da poveća izdvajanja za obrazovanje i to dinamikom od 0,8 odsto svake godine kako bi za 10 godina dobili koliko toliko stabilan obrazovni sistem i kako bi čučavci i memljivi zidovi konačno postali prošlost.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

33 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: