Kako piše list, to je potvrđeno i u Institutu “Batut”, u kojem tvrde da je u toku izrada Pravilnika o imunizaciji i razmatranje uvođenja novih vrsta vakcina.
Tako će mališani ubuduće dobijati ne samo tehnološki savremenije vakcine (kombinovane), već će biti proširena i lista bolesti protiv kojih se sprovodi imunizacija.
Biće to, konačno, približavanje Srbije evropskim i svetskim standardima, pošto se naš kalendar imunizacije, osim manjih izmena pre četiri godine, nije menjao punih deceniju i po.
“Kad je u pitanju vakcinacija, mi vučemo fenjer anahronosti, a naš program obaveznih imunizacija ne priliči civilizovanoj zemlji u XXI veku”, kaže epidemiolog Zoran Radovanović, predsednik Lige za imunizaciju.
U čemu je razlika između vakcina koje dobijaju naša deca i onoga što dobijaju mališani u Evropi? Prvo, u razvijenom svetu ide se na kombinovane vakcine, gde se jednim ubodom pokriva što više bolesti. Petovalentne i šestovalentne vakcine već su “klasika”, a rade se istraživanja sa osmovalentnim. Osim što ovo ima prednosti za samu decu, donosi i uštede zdravstvu.
Osim toga, skoro sve zemlje, osim Srbije, uvele su neke vakcine kao obavezne ili bar fakultativne, bez kojih savremeni svet ne funkcioniše.
“Hitno treba u program uključiti vakcinu protiv pneumokoka, klice koja izaziva trovanje krvi, teško zapaljenje pluća i gnojni meningitis, koji među preživelima ostavlja trajne posledice”, kaže prof. Radovanović.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 14
Pogledaj komentare