BiH i RS nezadovoljni Deklaracijom

U oba entiteta BiH su uglavnom nezadovoljni Deklaracijom o osudi zločina u Srebrenici koja je usvojena u Skupštini Srbije.

Izvor: FoNet

Sreda, 31.03.2010.

09:27

Default images

Prve reakcije iz Bosne i Hercegovine se kreću od nezadovoljstva što se ne spominje genocid, do žaljenja što u Skupštini Srbije nije postignut konsenzus pri glasanju.

Predsednica Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa" Munira Subašić izjavila je da u Deklaraciji o osudi zločina u Srebrenici, stvari nisu nazvane pravim imenom i da se reč genocid ne može zameniti rečju zločin.

"Žalosno je što nisu uradili pravu stvar, ako ništa radi istine, radi pomirenja, radi suživota. Mislim da bi to bilo vrlo važno za nas majke koje smo doživele genocid, a još više bi bilo važno za generacije koje dolaze", izjavila je Subašićeva.

Subašićeva je rekla da je presudom Međunarodnog suda pravde utvrđeno da je izvršen genocid, da majke koje su doživele genocid znaju da je bio stvarno genocid i da je Haški tribunal, kao i sud u BiH, presudio nekim zločincima za genocid, prenela je agencija Fena.

Ono što uliva nadu, dodala je predsednica udruženja majki žrtava, jeste to što su neki parlamentarci govorili pravu istinu i što su mnoge nevladine organizacije u Srbiji osudile ono što se desilo.

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik ocenio je da je Deklaracija o osudi zločina u Srebrenici, koju je sinoć usvojila Skupština Srbije, bila nepotrebna i da ne obavezuje institucije i organe Republike Srpske.

"Usvajanje Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici je nepotrebno i ne doprinosi rešavanju nesuglasica oko događaja iz neposredne prošlosti na prostoru bivše Jugoslavije", istakao je Dodik u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima.

On je kazao da je za zločin u Srebrenici, kao i za ostale zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, neophodno utvrditi individualnu krivicu i konačnu reč o tim zločinima prepustiti pravosudnim organima.

"Samo na takav način može se doći do istine i pravde, neophodne za uspostavljanje pomirenja među narodima", ocenio je Dodik.

Izražavam bojazan, naveo je Dodik u izjavi, da će jedan ovakav akt Skupštine Republike Srbije biti "pogrešno interpretiran i protumačen kao dokaz kolektivne krivice jednog naroda".

Predsednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović ocenio je da je Deklaracija o osudi zločina u Srebrenici neprihvatljiva za RS u formi u kojoj je usvojena i da je kontraproduktivna po interese RS i srpskog naroda u celini.

Kuzmanović je to objasnio rečima da je Deklaracija usvojena u Skupštini Srbije preuranjena dok se objektivno ne utvrdi činjenično stanje u vezi sa događajem na koji se taj dokument odnosi.

"Srbija kao suverena zemlja, i njeni organi i institucije, imaju pravo da samostalno donose odluke, ali budući da se radi o događaju koji se odnosi na BiH i RS, daje nam za pravo da reagujemo", kaže Kuzmanović.

“Nije korektno izdvajati Srebrenicu i zločin koji se desio od drugih zlocicna i stradanja kojih je bilo na svim stranama u tragičnom sukobu na prostoru bivše Jugoslavije", smatra on.

Predsednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić ocenio je da je deklaracija o Srebrenici Skupštine Srbije važan korak u procesu suočavanja sa istinom o genocidu u Srebrenici i ratu u BiH i pozvao BiH da radi na dokumentu koji će jasno osuditi "sve zločine bez obzira na broj, etničku ili versku pripadnost žrtava".

Tihić je podsetio da je u proteklom ratu bilo zločina nad Srbima i Hrvatima i to ne samo u BiH već i drugim državama, te u tom smislu BiH, čiji su Srbi konstitutivni narod, treba da radi na deklaraciji ili sličnom dokumentu koji će jasno osuditi sve zločine, preneli su lokalni mediji.

"Očekujemo da politički predstavnici RS slede primer Srbije i da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojimo sličnu deklaraciju kada je u pitanju Srebrenica, jer nema razloga da se to odgađa", smatra lider SDA-a.

"Veoma je važno da je Skupština Srbije ovom deklaracijom najoštrije osudila zločine i priznala presudu Međunarodnog suda pravde. Takođe je izjavljeno saučešće žrtvama i izvinjenje zbog toga što nije učinjeno sve da se spreči ova tragedija", rekao je Tihić.

Lider SDA kaže da je u ovoj deklaraciji izraženo opredeljenje za procesuiranje svih odgovornih i hapšenje ratnih zločinaca i izražava nadu da će deklaracija Skupštine Srbije pozitivno uticati na "promenu svesti ne samo u Srbiji, nego i na javnost i vlast u Republici Srpskoj".

Velimir Jukić iz Hrvatske Demokratske zajednice (HDZ) smatra da je u Deklaraciji trebalo citirati pojmove iz presude Međunarodnog suda pravde.

Usvajanje Deklaracije o Srebrenici je događaj od međunarode važnosti kojim je Srbija potvrdila značaj u regionu, kaže načelnik opštine Srebrenica, Osman Suljić.

Po meni će to doneti, u svakom slučaju, stabilizaciju šireg regiona, jer Srbija je jedna od dominantnih političkih faktora ovog regiona", kaže Suljić. Predstavnici nevladinih organizacija u BiH osudili su odluku da se u Deklaraciji ne upotrebi reč genocid, dok su u RS nezadovoljni što nisu osuđeni svi zločini počinjeni na prostorima bivše Jugoslavije.

Građani Srbije i Bosne i Hercegovine, ali i čitavog Zapadnog Balkana, moraju stvoriti uslove da reše nesuglasice i povežu svoje ekonomije, što će zatim rezultirati većim stranim i domaćim investicijama i osigurati bolji prosperitet svih građana, smatra Suljić.

Tekst Deklaracije osudio je bosansko-hercegovački ogranak Društva za ugrožene narode, podsećajući da se u presudi Međunarodnog suda Srbija poziva na odgovornost što nije sprečila genocid nad Bošnjacima Srebrenice.

Predsednica Društva za ugrožene narode BiH Fadila Memišević izjavila je da je da bi uspostavljanju mira u regionu najviše doprinelo hapšenje Ratka Mladića, kojim bi Srbija pokazala spremnost da istinski osudi genocid u Srebrenici, preneo je radio "Slobodna Evropa".

"Ono što mene kao borca za ljudska prava posebno iritira je što se toliko energije potrošilo, i upravo ova jalova diskusija koja je bila prisutna u Srbiji govori da Srbija nije još uvek spremna da se suoči sa svojom prošlošću", dodala je ona.

Predsednica Udruženja "Žena - žrtava rata" Bakira Hasečić smatra da je formulacija zločina u deklaraciji sramna, "ponižavajuća prema žrtvama", znajući da je Evropa usvojila rezoluciju u kojoj stoji da je u Srebrenici izvršen genocid.

Predsedavajući Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Amor Mašović izjavio je za Dojče vele da su vlasti Srbije uputile izvinjenje žrtvama "zbog onoga što su vlasti Republike Srpske učinile jula 1995".

"Bojim se da je manji entitet BiH sebi ponovo zabio autogol nastojanjem da iz rezolucije izbaci reč genocid koji se do sada vezivao samo uz pojedince. Ukoliko se pažljivo pročita tekst Deklaracije, u kojem piše da je genocid izvršen na način izrečen u presudi Međunarodnog suda pravde, onda se može zaključiti da je genocid institucionalizovan, jer se u presudi upravo govori da su ga počinile vlasti", rekao je Mašović.

Predsednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović izjavio je da su u RS ogorčeni što deklaracijom nisu osuđeni svi zločini počinjeni na prostorima bivše Jugoslavije.

"Uvek ističem da sve zločine treba osuditi i da bi pravosuđe, u postupku procesuiranja pojedinačnih izvršilaca zločina, trebalo da oceni koliko je jedan zločin teži u poređenju s drugim", rekao je Mitrović.

Politički analitičar iz Banjaluke Gostimir Popović smatra da deklaracija potvrđuje da su genocid počinile vlasti RS, a ne pojedinci, kao i da ona neće doprineti pomirenju na ovim prostorima.

"Deklaracija je dirigovana i iznuđena iz nekih centara moći i ona nema ni puni politički niti pravni smisao", izjavio je Popović, dodajući da to nije put ka istini i pomirenju, već put ka podizanju i održavanju tenzija, preneo je Dojče vele.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

29 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: