Razlozi za zabranu ekstremista

Republičko tužilaštvo još prikuplja dokaze i informacije na osnovu kojih bi trebalo da zahteva zabranu ekstremističkih organizacija, saznaje B92 u Tužilaštvu.

Izvor: B92

Sreda, 23.09.2009.

15:58

Default images

Kako je rečeno za B92, konkretne rezultate trebalo bi očekivati za nekoliko dana. Istovremeno radi se i na prikupljanju podataka o eventualnim krivičnim delima koja su počinili uhapšeni ultradesničari koji su, kako je to rekao ministar policije Ivica Dačić, nakon “Povorke ponosa” planirali da napadnu i švedsku ambasadu.

Inače, Republičko javno tužilaštvo zatražilo je od naše televizije snimak emitovan u jučerašnjim vestima na kome se vidi kako su 3. jula 2008. pripadnici desničarske organizacije "Obraz" prekinuli umetnički performans. Možete pogledati integralnu verziju snimka do koga je B92 došao.

Politički revolt nekoliko puta se završio demoliranjem i paljenjem stranih ambasada. Prošle godine u zgradi američke ambasade jedan mladić je izgubio život, ali i pored hapšenja skoro 200 ljudi zbog nereda, samo deo njih osuđen je prekršajno. Samo protiv jedne osobe, Milana Živanovića, vodi se krivični postupak.

“Okrivljenom Živanoviću stavljeno je na teret izvršenje krivičnog dela teško delo protiv opšte sigurnosti i teška krađa. Kao što sam rekla, početak glavnog pretresa za početak novembra, te tada započinje ta faza postupka”, kaže portparolka Okružnog suda u Beogradu, Ivana Ramić. Slična je situacija i u vezi s paljenjem Bajrakli džamija u centru Beograda pre pet godina. Za to delo osuđena je jedna osoba, dok je protiv 20 vođen proces za učešće u neredima.

U Republičkom javnom tužilaštvu danas nisu želeli da govore o tim procesima, ali su zato započeli istragu o prošlogodišnjem upadu pripadnika organizacije ekstremnih desničara “Obraz” na performans u Domu kulture Studentski grad.

Kako je za B92 rekao portparol Tužilaštva Tomo Zorić, i upad na performans će biti ispitan u okviru istrage koja bi trebalo da dovede do zabrane organizacija koje promovišu nasilje.

Sporo sudstvo, minimalne kazne koje izriču sudovi, ali i kvalifikacija dela za koje se terete, samo su neki od signala kojima država šalje poruku izgrednicima da se nasilje isplati.

“Država na neki način pravi hijerarhiju unutar tih nasilničkih huliganskih grupa jer onaj koji je odležao 15, 30 dana taj se vraća kao heroj. To nisu nikakve ozbiljne kazne i na neki način država podstiče upravo te bande da napadaju na državu”, smatra odgovorni urednik nedeljnika “Vreme”, Filip Švarm.

On ipak ne veruje da zabrana može postići cilj – smanjenje nasilja. "Čini mi se da je rešenje da se pozivi na nasilje, na mržnju, linč i namere da se to sprovede znatno oštrije procesuiraju, da se uvedu kazne koje će zaista biti kazne, da pravda bude brza i efikasna i da bude poštena, da se to počne primenjivati odmah”, smatra Švarm.

U prilog toj tezi mogla bi da govori i reakcija policije na izložbu Biljane Cincarević. Dok su se u centru Beorgada okupljali građani Beograda da pozdrave košarkašku reprezentaciju Srbije, nedaleko odatle, u Domu omladine, otvorena je izložba “Gospode pomiluj” kojom ta umetnica želi da ukaže na ponašanje čelnika Srpske pravoslavne crkve.

Zbog straha da se pojedinim grupama neće dopasti provokativne fotografije na kojima su likovi poglavara SPC, političari i gej aktivisti, Biljanu Cincarević policija je pozvala na razgovor, zahtevajući od nje da prekine izložbu.

“Oni kažu da je to visokorizična manifestacija i da može da iziritira neke građane. Znači, zbog stotinak-dvestotinak građana cela država mora da pravi ustupke tim ekstremistima. Mislim da policija pravosuđe i zakoni treba da urade svoje kako bi ih zatvorili i naravno da se i crkva isto preispita”, ocenjuje Cincarevićeva.

I dok pravosuđe u Srbiji trpi optužbe da sporo reaguje, sud u Rusiji je, na primer, već osudio grupu koja je tokom prošle godine napadala strance po Moskvi i to kaznama do deset godina zatvora.

Nikolić: Zabrane nepotrebne

Predsednik Srpske napredne stranke Tomislav Nikolić izjavio je u intervjuu za B92 da ekstremističke grupe ne bi trebalo zabraniti. Nikolić smatra i da incijativa Tužilaštva i Ministarstva pravde da se zabrani rad takvih organizacija predstavlja prebacivanje odgovornosti.

B92: Da li te grupe danas mogu da računaju na vašu zatitu, ukoliko tužilac ostane pri svojoj nameri da ih, zbog kršenja Ustava, hapsi, prcesuira i zabranjuje?

Nikolić: Hajde da vidimo. Prvo, u vezi sa Aleksandrom Vučićem da ne ostane, on je čak ovde bio i da vas brani. Tako da ne mogu da kažem da je Aleksandar Vučić ućinio samo nešto što vama nije po volji. To znači da ima princip. Pa, i ja bih ih zaštitio.

B92: Rekao je: “hapsite mene, nemojte ove mlade momke”. Ako danas dođe do hapšenja mladih momaka, da li ćete se vi ponuditi?

Nikolić: Prvo, došlo je do hapšenja mladih momaka. Ne znam zašto su uhapšeni.

B92: Zato što su pretukli Brifa Tatona koji se danas bori za život u Urgentnom centru.

Nikolić: To je druga stvar, takve treba odmah procesuirati. Naravno da neće imati zaštitu.

B92: Ne mogu da se iza vaših leđa sakriju?

Nikolić: Ma kako će da se kriju iza naših leđa. Ma zašto da se kriju iza naših leđa? Pa, nismo mi izgradili zbog toga ovolika leđa, nego da Srbiji bude bolje. Ali, jednu stvar da znate, zaista moram da budem potpuno ubeđen u to da je neka organizacija nešto organizovala.

B92: Da li je to nekakva tajna ko je organizovao okupljanje protiv “Povorke ponosa”? Imali ste danima pozive u medijima.

Nikolić: Ja čak mislim da je to dozvoljeno. Dakle, jedni demonstriraju svoj ponos, drugi svoj ponos. Policija mora da obezbedi…

B92: Ali da ovi drugi ne dođu sa štanglama, da ih u šahtama ne sakrivaju…

Nikolić: Pa, neka ih pomlati policija. Ko ima pravo da nosi štangle!? Možete pogledati snimak gostovanja Tomislava Nikolića u vestima TV B92.

Koštunica: DSS se protivi svakoj vrsti nasilja

Predsednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica izjavio je da se ta stranka protivi svakoj vrsti nasilja i istakao da je Ustavni sud Srbije jedina instanca koja je nadležna da proceni da li postoji osnov za zabranu delovanja desničarskih organizacija.

"DSS je protiv svake vrste nasilja i apsolutno se zalaže za pravnu državu, poštovanje pravnih procedura, legalizam, a pitanje zabrane pojedinih nevladinih organizacije je pitanje za Ustavni sud", rekao je Koštunica Tanjugu.

Koštunica je precizirao da najviša sudska instanca treba da proceni da li je delovanje tih organizacija usmerno na rušenje ustavnog poretka, kršenje ljudskih i manjinskih prava i da li desničarske organizacije delovanjem izazivaju širenje rasne, verske i nacionalne netrpeljivosti i mržnje.

Prema njegovom mišljenju, to treba da proceni Ustavni sud Srbije, a ne - kao što je bio slučaj - pojedini vladini funkcioneri, čijim izjavama je ovih dana bila zasuta javnost.

Koštunica je ocenio da predstavnici vladajuće koalicije, koji su ovih dana poručivali "hapsiti i zabraniti", zapravo nastoje da skriju "nemoć i nesigurnost", jer su, kaže, "umesto pravne stvorili partijsku državu".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

20 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: