"Kasetna municija nenadoknadiva"
Beograd -- Ministar odbrane Dragan Šutanovac kaže da Vojska ne može da se sada odrekne kasetne municije jer ne bi mogla da nadoknadi odricanje od te vrste naoružanja.
Izvor: B92, FoNet, Danas"Stvar odbrane zemlje nije samo stvar političke odluke. U tome moraju da se konsultuju oni koji su stručni, a to je VS. Ukoliko oni kažu da u ovom trenutku nemamo kapacitete koji bi nadomestili tu vrstu municije, mi ne možemo da stavimo zemlju u taj rizik i da se odreknemo nečega što nama služi", rekao je Šutanovac za B92.
Šutanovac je podsetio da su Deklaraciju o zabrani korišćenja kasetne municije potpisale samo Vatikan, Sijera Leone, Irska i Norveška, a da to nisu učinile ni vojske susednih zemalja, niti velike sile poput SAD, Rusije, Kine i Indije.
"Ta stvar nije tako jednostavna i žao mi je što se u medijima tako pogrešno analizira i iznose se stvari koje nisu činjenice. Nije činjenica da je bilo koja od ozbiljnijih zemlja u našem okruženju to potpisala", rekao je ministar.
Podsetimo, kako piše list "Danas", Generalštab Vojske Srbije je preporučio da se ne potpiše Konvencija o zabrani korišćenja kasetne municije, jer je koristi za ogroman deo oružja.
Kako tvrde dobro obavešteni izvori, odluka o nepotpisivanju je ipak bila pre svega politička, uz podsećanje da je preporuka doneta u vreme sukoba tadašnjeg načelnika Generalštaba Zdravka Ponoša i ministra odbrane Dragana Šutanovca.
Srbija je, inače, aktivno učestvovala u izradi te konvencije i prihvatila je taj dokument u maju prošle godine u Dablinu, da bi u decembru prošle godine Beograd odustao od potpisivanja.
Jedan od razloga takve preporuke, kako navodi izvor lista "Danas", jeste i taj što Srbija nema dovoljno novca za uništavanje starog kontingenta naoružanja i za nabavku novog.
Vojska Srbije raspolaže u vazduhoplovnim snagama sa britanskim kasetnim bombama "bel 755". Na migovima 29 se mogu koristiti ruske kasetne bombe "kmgu“, a u kopnenoj vojsci u upotrebi je kasetno punjenje za dalekometni višeciljni lanser raketa "orkan".
Države potpisnice, prema Konvenciji, obavezne su da u roku od osam godina unište zalihe, a u narednih 10 godina očiste kontaminirana područja, pošto taj dokument stupi na snagu.
Zanimljivo je da Konvencija ostavlja otvorena vrata za novu generaciju kasetnih bombi koje bi bile preciznije i manje opasne za civilno stanovništvo.
Petar Bošković, načelnik Uprave za odnose sa medijima Ministarstva odbrane, kaže za "Danas" da to ministarstvo niti može niti ima pravo da samostalno donosi odluku o tome da li će Srbija potpisati tu konvenciju.
”Mišljenje Ministarstva odbrane je prosleđeno i Ministarstvu spoljnih poslova i Savetu za nacionalnu bezbednost. Ipak, konačan stav o tome da li će Srbija biti potpisnica Konvencije doneće upravo Savet“, objašnjava Bošković.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.