Na današnji dan, 30.maj

Izvor: B92

Subota, 30.05.2009.

01:47

Default images

1431. U Ruanu na lomači spaljena francuska nacionalna heroina Jovanka Orleanka. Po nalogu Engleza pred crkvenim sudom optužena da je činila jeres i da je veštica. Rehabilitovana na reviziji procesa 1456, odlukom pape Benedikta XV 1920. proglašena za sveticu.

1498. Kristofer Kolumbo sa šest brodova isplovio iz španske luke Sanlukar na treće putovanje u Novi svet. Tokom tog putovanja otkrio Trinidad i obale Južne Amerike, odnosno stigao do ušća reke Orinoko u Atlantski okean.

1536. Engleski kralj Henri VIII venčao se s trećom ženom Džejn Sejmor, 11 dana po pogubljenu njegove druge žene Ana Bolen.

1593. U tuči u jednoj londonskoj kafani ubijen Kristofer Marlou, najznačajniji engleski dramski pisac renesanse pre Šekspira.

1640. U Antverpenu umro flamanski barokni slikar Peter Paul Rubens. Njegovo delo imalo ogroman uticaj na evropsko slikarstvo. Kao uglednom građaninu poveravane mu diplomatske misije u Parizu, Londonu i Madridu.

1744. Umro engleski pesnik i satiričar Aleksander Poup.

1778. Umro francuski filozof, pisac i istoričar Fransoa Volter, jedan od najznačajnijih mislilaca evropskog prosvetiteljstva u XVIII veku.

1814. Rođen ruski revolucionar anarhist Mihail Aleksandrovič Bakunjin. Zbog širenja liberalnih ideja ruski Senat ga 1844. lišio plemićke titule i osudio na robiju u Sibiru. Uspeo da pobegne na zapad Evrope i nastavio revolucionarne aktivnosti.

1848. SAD i Meksiko ratifikovali sporazum iz februara 1848, posle poraza Meksikanaca u američko-meksičkom ratu. Za naknadu od 15 miliona dolara u sastav SAD ušle meksičke teritorije Novi Meksiko i Kalifornija i delovi Nevade, Jute, Arizone i Kolorada.

1876. Zbačen turski sultan Abdul Azis, na presto stupio njegov nećak Murat V. Murat V svrgnut nekoliko meseci kasnije i stavljen u doživotni pritvor u jednu carigradsku palatu.

1909. Rođen američki klarinetist i kompozitor Beni Gudmen, najpopularniji džez-muzičar tridesetih godina, "kralj svinga". Svirao i sa simfonijskim orkestrima, najčešće dela Bele Bartoka i Arona Koplenda.

1912. Umro američki pilot i konstruktor aviona Vilbur Rajt, pionir avijacije. 1903. s bratom Orvilom izveo prvi let avionom u istoriji vazduhoplovstva.

1913. U Londonu zaključen mirovni ugovor članica Balkanskog saveza, odnosno Bugarske, Srbije, Crne Gore i Grčke, i Turske, kojim je okončan I balkanski rat. Turska tim ugovorom izgubila sve balkanske posede, na evropskom tlu ostao joj Carigrad sa okolinom.

1918. Umro ruski filozof Georgij Valentinovič Plehanov. 1883. u Ženevi osnovao prvu rusku marksističku grupu Oslobođenje rada, koja je početkom devedesetih usko sarađivala s Lenjinom. Plehanov se kasnije kritički odnosio prema taktici boljševika i, smatrajući da Rusija nije dovoljno sazrela za socijalizam, Oktobarsku revoluciju ocenio kao kobnu grešku.

1942. Britansko ratno vazduhoplovstvo s 1.047 aviona bombardovalo nemački grad Keln, u II svetskom ratu.

1956. Jugoslovenska državno-partijska delegacija s Josipom Brozom Titom na čelu doputovala u SSSR, u prvu posetu posle smrti Staljina i raskida s Moskvom 1948.

1960. Umro ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1958. Najveći uspeh kod publike i književne kritike doneo mu roman "Doktor Živago", objavljen u inostranstvu, posle čega je Pasternak izbačen iz ruskog Saveza pisaca. U SSSR-u "Doktor Živago" štampan 1988.

1961. Iz zasede ubijen dominikanski diktator Rafael Truhiljo.

1973. Zapadna Nemačka i Čehoslovačka postigle dogovor o normalizaciji odnosa, posle 32 godine dugog prekida.

1980. Papa Jovan Pavle II stigao u Pariz, u prvu posetu nekog pape Francuskoj od 1814.

1992. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija usvojio rezoluciju 757, kojom su Jugoslaviji, zbog umešanosti u rat u Bosni i Hercegovini, uvedene sankcije koje podrazumevaju ekonomsku blokadu i prekid svih naučnih, kulturnih i sportskih veza sa svetom.

1992. U Beogradu, ispred Jugoslovenskog dramskog pozorišta nekoliko stotina dramskih umetnika jednosatnim ćutanjem protestovalo protiv rata u SFRJ i saosećanje sa svim žrtvama.

1994. Umro srpski nuklearni fizičar i hemičar Pavle Savić, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1971. do 1981. Doprineo razvoju procesa nuklearne fisije.

1995. Rusija formalizovala odnose s NATO-om, ali ponovila upozorenje da bi širenje zapadnog vojnog saveza na istok Evrope moglo da podeli kontinent.

1998. U severnoj avganistanskoj provinciji Tahar u zemljotresu poginulo najmanje 3.000 ljudi.

1999. U vazdušnim udarima NATO-a na Jugoslaviju pogođen senatorijum u Surdulici. Poginulo 20 osoba.

1999. U juranjavi posle rok-koncerta u Minsku poginule 54 osobe. Jurnjava nekoliko hiljada mladih počela kada su pokušali da se sklone u podzemnu železnicu od iznenadne oluje.

2000. Vojna komanda na Fidžiju proglasila vanredno stanje da bi okončala krizu koju su izazvali pobunjenici držeći premijera i grupu vladinih službenika kao taoce.

2001. Na poslednjem suđenju u Nemačkoj za zločine u II svetskom ratu, bivši oficir SS-a i nadzornik u koncentracionom logou Terezijenštat, 89 godina star Anton Malot, osuđen na doživotni zatvor zbog ubistva tri i pokušaja ubistva četvrtog zatvorenika jevrejske nacionalnosti na svirep način.

2003. Savet bezbednosti UN odobrio slanje mirovnih trupa u severoistočnu provinciju Ituri u Kongu radi uspostavljanja mira i sigurnosti u regionu, narušenih nasiljem između etničkih milicija. EU odobrila odlazak oko 1.400 svojih trupa u tu zemlju.

2004. Izraelski nuklearni naučnik Mordekaj Vanunu izjavio da je izraelska invazija na Liban 1982. uticala na njegovu odluku da 1986. progovori o tajnom nuklearnom vojnom programu njegove zemlje. On je tada britanskom novinaru Piteru Hounamu dao fotografije izraelskog nuklearnog reaktora koje je objavio Sandej tajms iz Londona. Agenti Mosada uhapsili Vanunua u Rimu i prebacili u Izrael, gde je osuđen na 18 godina zatvora zbog izdaje.

2008. Županijski sud u Zagrebu oslobodio je Rahima Ademija optužbi za ratne zločine protiv civila u vojnoj akciji Medački džep, dok je drugooptuženi Mirko Norac osudjen na sedam godina zatvora. Postupak protiv njih hrvatsko pravosudje preuzelo je od Haškog suda.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: