Svetska štampa o Karadžiću

Svetska štampa veliku pažnju posvetila je prvom pojavljivanju Radovana Karadžića pred Haškim tribunalom.

Izvor: Tanjug

Petak, 01.08.2008.

13:59

Default images

Mediji ocenjuju da sud ne bi trebalo da dozvoli odugovlačenje proseca i da bi morao da spreči Karadžića da suđenje iskoristi kao političku pozornicu.

Londonski "Indipendent" prenosi ocenu stručnjaka za međunarodno pravo Džefrija Robertsona da bi suđenje Karadžiću trebalo da bude skoncentrisano na tačke optužnice koje mogu da se utvrde za nekoliko meseci.

Tužioci često preopterećuju optužnice nastojeći da iznesu sve krivične posledice politike nekog lidera, jer smatraju da njegove žrtve to zaslužuju, objašnjava Robertson.

Prema njegovim rečima, "sudski procesi nisu komisije za utvrđivanje istine" i njihov cilj je da dokažu odgovornost za određene zločine, a ne da retrospektivno ispituju moralnost jedne propale politike.

Robertson smatra da je najveća dilema kako održati fer suđenje "čoveku koji fer suđenje ne želi".

"Akuzatorski sistem - koji zavisi od saradnje optuženog i utvrđuje istinu putem unakrsnog ispitivanja svedoka - neće moći da funkcioniše ukoliko Karadžić bude insistirao na ometanju procesa", navodi on.

"U tom slučaju će ovaj anglo-američki model zameniti evropski inkvizitorski postupak, u kome istražni sudija ispituje dokaze i potom ih iznosi pred sud i procedura će sprečiti optuženog da sudnicu pretvori u svoju govornicu", naveo je Robertson.

Američki "Vašington post" piše da se Karadžić prvi put pred Tribunalom pojavio "stisnutih usana i usukan" i da je "oštrim rečima" izjavio da želi sam da se brani od optužbi "kao što bi se sam branio od bilo kakve prirodne katastrofe".

List smatra da Karadžić namerava da Tribunal iskoristi kao politički podijum na način na koji je to ranije učinio Slobodan Milošević.

"Bez maske u vidu brade i duge kose koji su mu omogućili da se krije kao guru alternativne medicine, Karadžić je bez ikakvih vidnih emocija slušao dok mu je sudija Alfons Ori čitao sažetak optužnice", piše "Vašington post".

"Los Anđeles tajms" piše da je odluka Karadžića da se brani sam izazvala zabrinutost da će suđenje pratiti brojna odlaganja i da bi optuženi suđenje mogao da iskoristi kao podijum za iznošenje svojih političkih stavova.

"Njujork tajms" Karadžića opisuje kao "mršavog, stegnutog i besprekorno učtivog" uglavnom diskretnog držanja sa "povremenim izlivima besa i humora".

List navodi reči eksperata koji veruju da će optužbe protiv Karadžića, uključujući i onu za genocid, biti daleko lakše dokazati nego slične optužbe koje su bile iznete na račun Slobodana Miloševića.

"Čikago tribjun" ocenjuje da suđenje Karadžiću predstavlja veliki izazov za jednu od osnovnih premisa Haškog tribunala a to je da će "utvrđivanje lične odgovornosti pojedinaca za ratne zločine pomoći da se okonča demonizacija čitavih etničkih grupa" kako bi se rat prevazišao i nastavio zajednički život u miru.

List prenosi reči njujorškog stručnjaka za međunarodnu pravdu Aleksandra Grinvalta da je Tribunal ipak uspeo da "ukloni najveće zločince" i tako "omogući da se na svim prostorima bivše Jugoslavije pojave umerene snage".

Pariski "Mond" piše da sadašnja Karadžićeva strategija podseća na strategiju koju je pred istim sudom koristio i Slobodan Milošević, koji je Tribunal smatrao "nelegalnim" i "iz principa" odbijao da ga zastupa advokat.

Bečki "Prese" smatra danas da je Milošević bio "tvrd kamen za sudije Haškog tribunala" i da se to "ne sme ponoviti i sa Karadžićem", za kojeg navodi da je "uvek opisivan kao šarmantan, kao čovek blagog pogleda koji je znao da se šali sa diplomatama i novinarima".

"Karadžić se i u prvom pojavljivanju pred Haškim tribunalom predstavio kao prijatan stariji gospodin finih manira", piše ovaj list, takođe ocenjujući da će on suđenje koristiti kao političku govornicu.

"Sudijama je Milošević bio tvrd orah. Suđenje je trajalo predugo, tako da bivši vlastodržac nije doživeo presudu. Kod Karadžića to se ne sme desiti. To bi bila katastrofa za Tribunal, pravdu i porodice Karadžićevih žrtava", ocenjuje "Prese".

Mediji o sporazumu Holbruk-Karadžić

Pitanje sporazuma nekadašnjeg američkog izaslanika Ričarda Holbruka i Radovana Karadžića obeležilo je prvo pojavljivanje bivšeg predsednika Republike Srpske pred Haškim tribunalom i izazvalo veliku pažnju svetskih medija i analitičara.

Bivša portparolka nekadašnjeg glavne haške tužiteljke Karle del Ponte, Florans Artman, kaže da nije iznenađena tvrdnjama Karadžića.

"Znali smo da je Holbruk, pokušavajući da u Bosni obezbedi sprovodenje u delo Dejtonskog mirovnog sporazuma, odstranio Karadžica, od koga je zatraženo da se povuce iz političkog i javnog života.

Ona je za Bi-Bi-Si navela da je optužnica protiv Karadžića podignuta 1995. godine, ali da je on mesecima posle toga davao intervjuje i izjave i nadao se da ce ucestvovati na planiranim izborima.

"Holbruk je jula 1996. godine otišao kod Miloševića kako bi se sa njim dogovorio o povlacenju Karadžića iz Bosne... Karadžić nije konkretno rekao kakve su mu garancije date i na šta su se to Sjedinjene Države obavezale. Njegova porodica je, medutim, nedvosmisleno tvrdila da mu je garantovano da neće biti izveden pred lice pravde", navela je Artman.

Britanski publicista i vrsni poznavalac balkanske politike Miša Gleni, međutim, skeptičan je u vezi postojanja sporazume i kaže da, koliko je njemu poznato, "nema ni jednog dokumenta koji bi mogao da posluži kao dokaz".

"Nisam uveren ni da bi oni (SAD) razgovarali sa Karadžićem. Pre bi takve razgovore vodili sa Miloševićem ili sa još par drugih ličnosti koje su takode u Hagu, na primer sa Miloševićevim bivšim šefom tajne policije Jovicom Stanišićem", reako je Gleni za BBC.

"Moguće je da je nekim licima ponuđen imunitet, mogućnost blažeg tretmana od strane Haškog suda. No, to je vrsta ponude koja bi se tu i tamo možda i mogla čuti u sveukupnoj halabuci diplomatskih pregovora vođenih u to vreme", kazao je britanski publicista.

"Ako Milošević nije mogao da otkrije detalje navodnih tajnih sporazuma, sumnjam da će to moći da uradi Karadžić", smatra Gleni.

Jedan od onih koji veruje da Zapad u vreme rata u Bosni nije baš imao čistu savest je i britanski novinar Ed Vulijami, koji je u to vreme sa ratišta izveštavao za londonski Gardijan.

"Tokom tri godine kada je Karadžić vršio zločine, ljudi koji ga sada nazivaju ratnim zlocincem i koji su za njim tragali 13 godina, rukovali su se sa njim, sa njim pravili mirovne planove i crtali mape i maltene mu davali odrešene ruke da radi šta hoće... I onda je ođednom postao ratni zločinac i najtraženiji čovek u Evropi", naveo je on.

"Koliko su Zapad i zapadne diplomate u tome daleko išle, ne znam. Ali je komično da je Sadam Husein pronađen za par meseci, a da se neko tako svojeglav kao Karadžić uspšeno krije celih 13 godina", rekao je britanski novinar.

"Njujork tajms" prenosi da je Holbruk u jednom intervjuu izjavio da je u julu 1996. godine u Beogradu 10 sati pregovarao sa Karadžićem o sporazumu koji je ovog haškog optuženika primorao da se povuče sa položaja lidera bosanskih Srba, pri čemu je pritisak u istom cilju na njega vršio i Milošević.

"On (Karadžić) nije dobio ništa zauzvrat", naglasio je Holbruk, a prenosi američki list.

Na Karadžićeve tvrdnje reagovao je američki Stejt departmenta.

Portparol Šon Mekormak rekao da je Ričard Holbruk u prošlosti demantovao tvrdnje o dogovoru sa nekadašnjim političkim liderom Srba u Bosni i Hercegoivini Radovanom Karadžićem tokom 1990-tih.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: