Balkan i dalje u planovima EU

Evropska unija će u idućih godinu i po dalje unaprediti evropsku perpspektivu zapadnog Balkana, piše u programu Francuske, Češke i Švedske – narednih predsedavajućih EU.

Izvor: B92

Ponedeljak, 30.06.2008.

01:29

Default images

Proces stabilizacije i pridruživanja ostaje glavno oruđe u tom cilju, piše u dokumentu. To se posebno odnosi na neposredne kontakte među ljudima, uključujući olakšice u izdavanju viza za putovanja u EU i njihovo ukidanje, i na readmisiju.

"Evropska unija će i dalje igrati vodeću ulogu u jačanju stabilnosti u celom tom području", piše u dokumentu.

Navodi se i da će "naročita pažnja EU biti posvećena Kosovu, kroz civilnu misiju u okviru Zajedničke bezbednosno-odbrambene politike EU i odgovarajuće instrumente Unije".

"Evropska unija se mora pobrinuti za uspostavljanje konstruktivne veze između Srbije i Kosova, i to ne samo kad je reč o održivom ekonomskom razvoju Kosova", piše u programu budućih predsedavajućih Unijom u idućih osamnaest meseci.

Francuska, Češka i Švedska dogovorile su se i da nastave sprovođenje dosad potpisanih sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa zapadnobalkanskim državama i ispunjavanju uslova za to čemu će biti posvećena posebna pažnja.

Proces pridruživanja zapadnog Balkana i perspektiva ulaska u članstvo EU zemalja tog regiona su stavljeni u "strategijski okvir" trojnog programa Pariza, Praga i Stokholma.

Program su dobili na uvid i podržale vođe EU na zasedanju 20. juna. Taj dokument je sačinjen i uz konsultacije sa Sspanijom, Belgijom i Mađarskom koje će posle Francuske, Češke i Švedske preuzeti vođenje poslova evropske dvadesetsedmorice.

Đelić: Očekujemo status kandidata u decembru

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je da je najvažnije što Srbija očekuje od francuskog predsedavanja Evropskoj uniji da 11. ili 12. decembra, tokom samita EU, dobije status kandidata za članstvo.
Đelić je, na konferenciji za novinare povodom potpisivanja ugovora sa regionalnim agencijama za razvoj, rekao da Srbija očekuje da se do kraja godine ukinu vize građanima Srbije i da se država kvalifikuje za strateške fondove Unije.

Francuski ambasador u Srbiji Žan Fransoa Teral ocenio je da je veoma važno što je Srbija potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, što znači da je država definitvno na evropskom putu i da nema povratka.

Pred nama je dosta posla, naveo je Teral, jer bi trebalo što pre doći do statusa kandidata za Srbiju.

Kada će to biti, zavisi isključivo od Srbije i njenih napora da sprovede neophodne reforme, rekao je Teral i najavio da će sutra predstaviti program francuskog predsedavanja EU.

"Balkan nije prioritet francuskog predsedavanja"

Nekadašnji ambasador u Ljubljani i profesor Fakulteta političkih nauka Ivo Visković izjavio je za Jutarnji dnevnik Radija B92 da Balkan neće biti za Francusku takav prioritet tokom predsedavanja EU kakav je bio za Sloveniju, "koja voli da učestvuje u rešavanju balkanskih problema, mada ne voli da Balkanu pripada". "Francuska je geografski udaljenija i nema pretenziju da ni kod jedne države na Balkanu bude nekakva sila zaštitnica ili dominantna sila po uticaju", kaže on.

"S druge strane, postoje ozbiljni problemi unutar EU kojima se Francuska želi posvetiti. Dakle, nećemo biti na visokom mestu prioriteta kao kod Slovenije, no mislim da i ovo što je do sada rečeno o Srbiji i Balkanu, ipak, daje nadu da nas Francuska neće potpuno zanemariti", rekao je Visković.

Predsedavanje Evropskoj uniji od Slovenije sutra preuzima Francuska. Tokom slovenačkog predsedavanja Srbija je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

"Što se tiče odnosa prema Srbiji, šestomesečni mandat prošao je protivrečno. S jedne strane, Slovenija je učestvovala u nečemu što je za Srbiju veoma teško – proglašenje i priznanje nezavisnosti Kosova, pa čak na neki način i dovođenje misije Euleks. S druge strane, zaista je učinila sve da Srbija potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju", kaže Visković.

On dodaje da je to "kontradikcija koja nije mila ni nama ni Slovencima". "Kada sam nedavno davao izjavu za slovenačke medije, prigovorili su mi što sam rekao da je za Srbiju negativna strana ostala upamćena", kaže on.

"No, to je 'sindrom domaćice' – sto puta napraviš dobar ručak i niko se toga ne seti, a jednom kada ti zagori, svi pamte. To se dogodilo i Sloveniji", kazao je on.

Poslednji dan slovenačkog predsedavanja

Slovenački ministar spoljnih poslova i još danas predsednik Saveta za opšte i spoljne poslove EU Dimitrij Rupel predaće popodne predsedavanje Savetu Evrope francuskom šefu diplomatije Bernaru Kušneru.

Svečana primopredaja predsedavanja EU biće obavljena na Trgu Evrope u Novoj Gorici, posle čega će Francuska predsedavati EU narednih šest meseci.

Slovenija je, prema dosadašnjim podacima, za predsedavanje potrošila budžetom planiranih 62 miliona evra, a izveštaj o predsedavanju vlada će poslati u parlament.
Dimitrij Rupel i Ursula Plasnik na jednom graniènom prelazu u EU (Fonet)
Tokom predsedavanja, u Sloveniji je održano 158 zvaničnih događaja, većina od njih u kongresnom centru Brdo kod Kranja. Od pomenutih događaja, 25 je bilo na ministarskom ili najvišem nivou, a među njima je na Brdu kod Kranja nedavno održan i susret na vrhu EU-SAD.

Svi mediji u Sloveniji danas se bave poslednjim danom slovenačkog predsedavanja praveći ankete i preglede uspešnosti, kako među građanima, tako i među slovenačkim političarima.

Opozicioni slovenački političari, prema anketi lista Finance, mahom smatraju da Slovenija nije bila uspešna u predsedavanju.

Razlozi su, između ostalog, što tokom tih pola godine nije oblikovana ni jedna deklaracija koja bi uređivala približavanje zapadnog Balkana EU, Lisabonski ugovor je "pao", Slovenija nije znala da učvrsti svoje mesto u EU, a neuspehom smatraju i to da je tokom slovenačkog predsedavanja potvrđena nezavisnost Kosova.

Dobru stranu predsedavanja opozicija vidi u tome što su neki od ministara, zbog predsedavanja, efikasno naučili engleski jezik, pomoću skupe metode učenja pod hipnozom.

Sa druge strane, stranke na vlasti smatraju da je predsedavanje EU za Sloveniju jedan od najvećih uspeha, koji će pre svega povećati prepoznavnost Slovenije u evropskom i svetskom prostoru.

Kao uspeh političari ovih stranaka smatraju i to da je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa "nekadašnjim bratskim republikama", ali i to da je predsedavanje sprovedeno tekuće, bez posebnih zapleta - "po priručniku".

Zanimljivo je i da su među ispitanim stanovnicima Slovenije, pre svega žene videle kao moguće pozitivne posledice predsedavanja privredne i spoljnopolitičke efekte, dok su muškarci mahom isticali doprinos predsedavanja slovenačkom turizmu.

Član strateškog saveta slovenačke vlade, finansijski savetnik iz Velike Britanije, Kit Majls, za slovenački list Finance kaže da će kao važna, dobra stvar slovenačkog predsedavanja ostati SSP potpisan sa Srbijom, a kao loša irsko odbijanje Lisabonskog ugovora.

Majls dodaje i da bi u slovenačkom svedočanstvu na kraju predsedavanja trebalo da piše "delimično dobro, moglo je da bude i gore, ali i bolje", ali i da bi on kao profesor Sloveniju za predsedavanje ocenio sedmicom.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: