"Posledice zbog priznanja Kosova"

Ambasador Rusije u EU najavio da će biti negativnih posledica po odnose Moskve sa zemljama koje priznaju nezavisnost Kosova.

Izvor: FoNet

Sreda, 13.02.2008.

07:30

Default images

"To se pre svega tiče Evropske unije, koja nema konsenzus o ovom pitanju. Naravno, bilo bi negativnih efekata po one zemlje koje priznaju Kosovo. Koje, to ne želim da kažem", rekao je Vladimir Čižov u intervjuu bečkom dnevniku "Prese" odgovarajući na pitanje kako bi priznavanje Kosova od većine članica Evropske unije uticalo na odnos Rusije i Unije.

Kada je reč o očekivanjima posle proglašenja nezavisnosti Kosova, Čižov je podvukao da će, ako se to dogodi, doći do široke destabilizacije u regionu.

"Reakcija na srpskoj strani može se predvideti i izvesno je da preostalih 100.000 Srba na Kosovu to neće priznati. Nasilje se ne može isključiti", smatra ruski diplomata.

Upitan da li posle proglašenja Kosova očekuje da će se i druge provincije otcepiti, a tako i na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, on je odgovorio da će sigurno biti tako.

"Kosovo će previše njih smatrati presedanom, a tako i u pojedinim delovima bivšeg Sovjetskog Saveza, u Gruziji, na primer", podvukao je Čižov, podsećajući da su eksperti ustanovili preko 200 slučajeva kojima bi Kosovo moglo biti presedan.

"Treba li da navodim Belgiju, Škotsku, Zapadnu Saharu. Abhazija nije razlog za naš čvrst stav po pitanju Kosova", objasnio je on.

Kada je reč o misiji Evropske unije, Čižov je rekao da ni generalni sekretar UN Ki-Mun Ban, ni EU ne mogu da odobre slanje misije na Kosovo.

"Mi ne bismo imali ništa protiv da se uputi misija EU, ali ona mora biti zasnovana na odlukama Saveta bezbednosti UN", istakao je on.

Grizlov: Posebna izjava Dume o Kosovu

Predsednik ruske Državne Dume Boris Grizlov najavio je da će taj dom najverovatnije u petak usvojiti posebnu izjavu o Kosovu.

Na sednici Dume on je kazao da u vezi sa "opasnom situacijom" oko Kosova, povezanom s mogućim priznanjem nezavisnosti pokrajine, Komitet za međunarodne poslove već priprema odgovarajuću izjavu.

Lider Liberalno demokratske partije Vladimir Žirinovski kazao je na sednici da je "Kosovo prevrat u međunarodnom pravu, presedan, koji će biti praćen u celom 21. veku kako bi se sitnile sve velike i male države".

On je kazao da Duma mora brzo na to da reaguje i da izrazi "solidarnost s poslanicima Skupštine Srbije i još jednom izrazi svoju poziciju".

"U slučaju protivpravnog proglašenja nezavisnosti Kosova, Duma će reagovati veoma oštro", izjavio je Itar-Tasu zamenik predsednika Komiteta za međunarodne poslove Leonid Sluckij.

On je kazao da je pozicija Rusije o Kosovu "na svim nivoima ostala ista".

"Opasna situacija u kojoj niz država jednostrano priznaje nezavisnost pokrajine dovešće do naglog zaoštravanja situacije na teritorijama zamrznutih konflikata", uključujući Abhaziju, Južnu Osetiju, Pridnjestrovlje, dodao je Sluckij.

"Sećamo se desetina razrušenih pravoslavnih hramova, hiljade poginulih Srba na Kosovu i sve će to sad otići u drugi plan, biće amnestirano proglašenjem nezavisnosti", rekao je on.

U ponedeljak stav ministara EU o merama Srbije

Predstavnici za štampu i drugi zvaničnici u Evropskoj uniji nisu spremni na bilo kakve ocene ili komentare o merama koje je Srbija najavila u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova.

Rečeno je da, jednostavno, niko ne želi da se osvrće na informacije da će se vlada u Beogradu obratiti Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija da, u tom slučaju, zatraži zaštitu svog suvereniteta i integriteta, u skladu s Poveljom UN, preneo je Bi-Bi-Si.

Ali, potvrđeno je da je u završnoj fazi usvajanje "operativnog plana" za upućivanje misije evropske dvadesetsedmorice na Kosovo, uz isticanje da to omogućava rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN.

Suroi: Nedelja izabrana zbog Rusije

Skupština Kosova trebalo bi, ukoliko se sve bude odvijalo prema unapred razrađenom planu, da proglasi nezavisnost u nedelju, najavio je danas prištinski publicista Veton Suroi, ističući da je nedelja izabrana kako bi se predupredile akcije Rusije u Savetu bezbednosti.

"Razlog za proglašenje nezavisnosti u nedelju (neko pominje još i ponedeljak ujutro) je da bi posle čina proglašenja bilo dato dovoljno vremena da pojedinačne države počnu sa aktom priznanja te nezavisnosti i da bi ne bi bilo dovoljno vremena za Rusiju da primeni jednu od značajnih tačaka svog plana protiv nezavisnosti", naveo je Suroi u autorskom tekstu za svoj list "Koha ditore".

Predsednik stranke "Ora" u ostavci, Suroi tvrdi da planirane mere Rusije podrazumevaju i podnošenje nacrta rezolucije u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, na osnovu koje bi proglašenje nezavisnosti Kosova bilo proglašeno kršenjem međunarodnog prava, a kao takvo bi, samim tim, bilo tretirano i priznanje te nezavisnosti.

"Rusija neće odustati od Kosova"

Rusija nema očigledan razlog da sada odustane od Kosova kao što je to bio slučaj pre devet godina kada su se ruski vojnici povukli iz pokrajine, ocenjuje Rojters.

Srbija je, dodaje Rojters, već pokazala zahvalnost dopuštajući Rusiji da kupi njenu najveću naftnu kompaniju, a nacionalisti se zalažu da se Rusija pozove i postavi svoje baze kako bi kontrirali NATO-u na Balkanu.

Srbija već kontroliše život u regionu Mitrovice, a Zapad ima nekoliko ideja kako da ga zadrži u okviru Kosova. Tamošnji Srbi planiraju da u petak formiraju svoju skupštinu pozivajući se na Rezoluciju 1244 i da proglase da ostaju u Srbiji, piše dalje Rojters.

Rusija ne može da spreči nezavisnost Kosova ali, ukazuje agencija, može da blokira njegovo priznavanje u UN. To može da bude, kako ocenjuje Rojters, nadoknada za uvredu koja potiče još iz 1999. godine kada su Rusi 11. juna ušli na Kosovo pre snaga NATO-a.

Posle potpisivanja Kumanovskog sporazuma, 10. juna 1999, kojim je okončano bombardovanje SR Jugoslavije, očekivao se dolazak snaga NATO na Kosovo. Međutim, na prištinski aerodrom Slatina prvi su stigli ruski vojnici, što je izazvalo veliko iznenađenje kako na samom Kosovu, tako i u međunarodnoj zajednici.

Rojters podseća da su se zaprepašćeni zvaničnici NATO-a pitali da nije možda reč o državnom udaru i da li je tadašnji ruski predsednik Boris Jeljcin upoznat sa tim potezom vojske.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova nije ništa znalo o tome, ali je ministarstvo odbrane, posle više demantija, saopštilo da je cilj da se avionima prebaci 10.000 vojnika, da traže sektor Mitrovica i da odbacuju komandu NATO-a.

"U planu podela Kosova?"

Beograd ne sme javno da izgovori reč podela kada je u pitanju Kosovo jer bi to značilo kršenje rezolucije 1244, ali se čini da neki potezi, kao što je najavljeno formiranje srpskih institucija na severu Kosova, idu ka tome, javila je juče Radio Slobodna Evropa.

Prištinski list Zeri u vikend izdanju naveo je da će na incijativu srpskog premijera Vojislava Koštunice i ministra Slobodana Samardžića 15. februara u Kosovskoj Mitrovici biti formirana skupština Srba sa Kosova, čime bi bio zaokružen plan za stvaranje posebnog srpskog političkog i teritorijalnog entiteta sa posebnim vezama sa Srbijom.

Sam Slobodan Samardžić je u više navrata izjavljivao da podela nije opcija koju Beograd zagovara, ali da će, u slučaju proglašenja nezavisnosti, Srbija funkcije države nastojati da ostvari tamo gde može.

Ne sporeći da institucije srpske države funkcionišu punih osam godina, Marko Jakšić, predsednik Zajednice srpskih opština na Kosovu, rekao je da je na poslednjoj sednici ovog tela formiranje Skupštine Srba sa Kosova bio samo jedan od predloga i da nikakva odluka u tom smislu nije doneta.

Oliver Ivanović je rekao da će u narednom periodu veze između Srbije i kosovskih Srba sigurno jačati, a na pitanje kako gleda na navode medija da Koštunica i Samardžić idu na faktičku podelu Kosova, odgovorio je da se nada da se ne ide u tom pravcu jer bi to značilo da se na milost i nemilost prepušta oko 60 odsto srpskog stanovništva koje živi južno od reke Ibra.

Stručnjak za međunarodne odnose Jelena Milić ocenila je da Beograd nikada javno nije smeo da izgovori reč podela jer bi to značilo kršenje rezolucije 1244, ali da mnogi potezi, uključujući i poslednje mere, ukazuju na formiranje paralelnih institucija.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

32 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: