Na današnji dan, 19. jun

Rođeni Džejms I, Paskal, Hristić, Bijelić, Čejn i Ruždi, umrli Bojkot, Beri i Golding

Izvor: Beta

Utorak, 19.06.2007.

08:22

Default images

1566. Rođen kralj Džejms I Stjuart. Kao Džejms VI nasledio škotsku krunu, 1567, po abdikaciji majke, kraljice Marije Stjuart. Posle smrti engleske kraljice Elizabete, 1603, postao kralj Engleske i tako pod svojom vlašću ujedinio krune Engleske, Irske i Škotske.

1623. Rođen francuski matematičar, fizičar i filozof Blez Paskal. Konstruisao jedan od prvih kalkulatora i značajno doprineo razvoju matematičkih teorija, posebno teorije verovatnoće.

1846. Prva utakmica bejzbola sa uspostavljenim pravilima odigrana u Nju Džersiju.

1862. Kongres SAD zabranio ropstvo na teritoriji SAD.

1867. Republikanci, sledbenici Pabla Uareza, pogubili Maksimilijana I Habsburga, kog je Luj Napoleon III 1864. proglasio za cara Meksika.

1885. U Njujork stigla Statua slobode, poklon Francuske.

1885. Rođen srpski kompozitor i dirigent Stevan Hristić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, direktor Opere u Beogradu i prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije.

1886. Rođen srpski slikar Jovan Bijelić, član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca između dva svetska rata.

1897. Umro engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot, kom su 1880. zakupci njegovih imanja odbili saradnju. Taj vid otpora kasnije nazvan prema njegovom prezimenu.

1906. Rođen britanski fiziolog i biohemičar ruskog porekla Ernst Boris Čejn. Sa Aleksanderom Flemingom i Hauardom Volterom Florijem 1945. podelio Nobelovu nagradu za medicinu, za otkriće penicilina.

1908. Dolaskom broda Kasato Maru u luku Santos, sa 168 japanskih porodica, počela imigracija Japanaca u Brazil.

1937. Umro škotski pisac Džejms Metju Beri, autor priča o Petru Panu.

1944. Snage SAD u Drugom svetskom ratu zauzele ostrvo Sajpan u Pacifiku, na kom su Japanci imali jednu od najvećih vojno-pomorskih baza.

1947. Rođen indijski pisac Salman Ruždi. Iranski verski vođa, ajatolah Homeini, osudio ga na smrt 1989. zbog uvrede islama u knjizi "Satanski stihovi". Ruždi od tada do 2000, kada se seli u Njujork, živeo u Velikoj Britaniji pod zaštitom Skotland jarda.

1953. Džulijus i Etel Rozenberg, osuđeni za špijunažu u korist SSSR, pogubljeni na električnoj stolici u američkom zatvoru Sing Sing.

1961. Kuvajt, pod protektoratom Velike Britanije od 1899, stekao punu nezavisnost.

1961. Otkrivanjem natpisa sa imenom Pontija Pilata na iskopini rimskog hrama u Cezariji, Izrael, nađen prvi dokaz da je on postojao.

1965. General Huari Bumedijen vojnim udarom zbacio predsednika Alžira Ahmeda Ben Belu.

1970. Sovjetski vasionski brod Sojuz 9 postigao rekord u dužini boravka u kosmosu, 17 dana, 16 sati i 59 minuta.

1975. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kurt Valdhajm u Meksiko Sitiju otvorio prvu svetsku konferenciju o položaju žene.
1987. U eksploziji u garaži robne kuće u Barseloni poginulo 12, povređeno više od 30 ljudi. Odgovornost preuzela baskijska separatistička organizacija ETA.

1988. U indijskom gradu Kurukšetra poginulo 15, povređeno 25 osoba, u eksploziji bombe koju su postavili ekstremisti Siiki.

1993. Umro engleski pisac Vilijam Golding, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983.

1995. Čečenski pobunjenici oslobodili 1.500 talaca koje su držali šest dana i napustili bolnicu u gradu Buđenovsk, na jugu Rusije, pošto su s vlastima Rusije dogovoreni prekid vatre i nastavak mirovnih pregovora o Čečeniji.

1999. U Prištini, na zgradi komande Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije, podignuta zastava UN, posle povlačenja VJ. Mirovne snage UN, KFOR, preuzele kontrolu nad Kosovom.

2000. Britanski carinici u luci Dover, u kamionu-hladnjači, našli 58 leševa Kineza, ilegalnih imigranata.

2003. Turski parlament usvojio paket reformi na planu ljudskih prava, poslednji u nizu zakona koji bi trebalo da poboljšaju šanse Turske za ulazak u Evropsku uniju.

2004. Saudijska Arabija saopštila da su u sukobu bezbednosnih snaga i terorista ubijeni Abdulaziz al Mokrin, smatran vođom Al Kaide u toj državi, i tri njegova pomagača. Do sukoba došlo nekoliko sati pošto su teroristi na svoj Internet-sajt postavili fotografiju odsečene glave kidnapovanog inženjera iz SAD Pola M. Džonsona Juniora.

2006. Episkopalna crkva u SAD na čelo crkve, prvi put u istoriji Anglikanske crkve, izabrala ženu. Biskupinja postala Ketrin Džeferts Skori.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: