Većina za procesuiranje zločina

Rezultati istraživanja javnog mnjenja na temu suočavanja s prošlošću danas je predstavljeno u Zagrebu. To istraživanje pokazalo je da u Hrvatskoj postoji generalna podrška procesuiranju ratnih zločina – oko dve trećine ispitanika.

Istraživanje pod nazivom "Suočavanje s prošlošću u Hrvatskoj i percepcija žrtava i stradalnika rata" pokrenula je organizacija "Dokumenta - centar za suočavanje s prošlošću", a sprovela Agencija Puls među građanima hrvatske i srpske nacionalnosti iz ratom pogođenih područja.

Polovina ispitanih smatra da su žrtve Domovinskog rata bili isključivo Hrvati, gotovo trećina njih smatra da su žrtve s hrvatske strane znatno brojnije od žrtava sa srpske strane, dok 15 posto ispitanih smatra da su žrtve podjednako bili i Hrvati i Srbi.

Prema odgovorima ispitanika, njih 99 posto čulo je za razaranje Vukovara, 97 posto za ubijanje zarobljenika na Ovčari i granatiranje Dubrovnika, 89 posto za ubijanje civila u Škabrnji, 72 posto u Lovasu, 86 posto za mučenja u logoru Sremska Mitrovica i slično.

U manjoj meri ispitanici su čuli za ubijanje civila tokom i posle vojne akcije Oluja (66 posto), za oduzimanje imovine Srbima (58 posto), a najmanje za ubijanje civila srpske nacionalnosti u Sisku - 44 posto, dok je za ubijanje civila srpske nacionalnosti u Osijeku čulo 58 posto ispitanih.

Više od 80 posto ispitanih koji su čuli za te događaje smatra ih ratnim zločinom.

Istraživanje je pokazalo i da sa prošlošću nisu spremni da se suoče ljudi koji su u ratu imali teška lična iskustva, dok se većina, posebno mlađi i obrazovaniji ispitanici, zalaže za suočavanje s prošlošću i misle da je to važno za mir i prosperitet Hrvatske, rečeno je danas u Zagrebu.

Poverenje u pravosuđe i Hag?

Istraživanje pokazuje da stepen poverenja u hrvatsko pravosuđe i Haški tribunal nije visok.

Polovina ispitanih misli da su glavna haška tužiteljka Karla del Ponte, sud u Hagu (49 posto) i međunarodna zajednica, najviše doprineli da se počne sa istraživanjem zločina s hrvatske strane.
Oko 10 odsto njih misli da su tome doprinela nevladina udruženja i mediji, premijer Ivo Sanader i stranka na vlasti pet posto, predsednik Stjepan Mesić tri odsto, dok pet odsto smatra da su tome doprineli prvi hrvatski predsednik Franjo Tuđman i bivša vlada.

Konačni rezultati i interpretacija istraživanja biće završeni u januaru 2007.