Misija diplomatskog plana za nezavisno Kosovo

Izvor: Tim Džuda

Petak, 27.10.2006.

11:37

Default images

Ako čitate novine, biće vam oproštena zabluda da je budućnost Kosova još uvek misterija. Da li će biti nezavisno, hoće li nekako ostati u sastavu Srbije ili će biti podeljeno? Da li će status Kosova biti određen do kraja godine i ako neće, kada će?

Ako slušate predsednika Vlade Srbije Vojislava Koštunicu ili kosovskog premijera Agima Čekua, pomislićete da još uvek ništa nije rešeno i da je mnogo toga još uvek nejasno.

Istina je da obični Srbi i Albanci nisu svesni koliko je toga već odlučeno. Nekoliko stvari je već potpuno jasno, ako se izuzme mogućnost nekog nepredviđenog razvoja događaja.

Niti Srbi, koji žele da spreče albansku većinu da stekne nezavisnost, niti Albanci koji tu nezavisnost zahtevaju, neće biti potpuno zadovoljni.

Štaviše, razvoj situacije u narednih nekoliko godina prožet je višestrukim  rizicima i verovatno će izroditi takozvani «zamrznut konflikt».

Intervjui sa srpskim i albanskim insajderima i diplomatskim izvorima upućuju da je sada sasvim moguće predvideti budući razvoj događaja na Kosovu.

Buduća međunarodna misija u velikoj meri će se oslanjati na model koji se od 1995. godine primenjuje u Bosni i Hercegovini.

Rezolucija o konačnom statusu Kosova biće po svemu sudeći odložena do marta iduće godine, a biće usvojena posle donošenja labave  Rezolucije Ujedinjenih nacija u kojoj se neće pominjate reč nezavisnost.

Parlament Kosova će posle toga verovatno proglasiti nezavisnost, koju će neke zemlje priznati. Neke druge, naročito Rusija i Grčka, neće. Za početak.

Vlada Kosova neće imati stvarnu vlast u delovima severnog Kosova gde će vlada Srbije zadržati svoje ingerencije.

Kako novonastala država bude dobijala međunarodno priznanje od sve većeg broja zemalja u svetu, tako će srpska policija koja se trenutno nalazi u sastavu kosovskog policijskog korpusa početi da izvršava naređenja lokalnih srpskih organa na severu Kosova.

Tačne detalje plana za budući status Kosova treba do kraja godine da Ujedinjenim nacijama predoči specijani izaslanik Marti Ahtisari.

Enver Hodžaj, član kosovskog pregovaračkog tima, tvrdi da su «pravi pregovori počeli i da se ne vode izmežđu Beograda i Prištine nego između članica Kontakt Grupe».

Kontakt Grupu čine glavni međunarodni igrači koji su bili uključeni u rešavanje konflikta u bivšoj Jugoslaviji. Dva igrača, Velika Britanija i SAD, prednjače u zagovaranju nezavisnosti za Kosovo dok je Rusija protiv takvog rešenja.

I dok svi čekaju da Ahtisari iznese svoje preporuke, već se razrađuje detaljan plan o međunarodnim institucijama koje će zameniti sadašnju UNMIK administraciju na Kosovu.

Sastavljen je tim od 10 članova da razradi projekat nazvan «Tim za planiranje Međunarodne civilne kancelraije (ICO)». Predvodi ga Torbjorn Solstrom, 32-godišnji švedski diplomata. Prošlog decembra, Solstrom je postao lični zastupnik šefa diplomatije EU Havijera Solane na Kosovu. Sada će imati novu ulogu.  

Za sada, ICO tim će odgovarati direktno Solani. Devet od 10 članova su iz zemalja Evropske unije dok je jedan iz SAD. Solanin kabinet izdvojio je 890 hiljada evra za finansiranje ove kancelraije na Kosovu.

Solstrom je objasnio da će ICO u mnogo čemu ličiti na Ured Visokog Predstavnika u Bosni i Hercegovini, i to u nekoliko ključnih segmenata.

To znači da će većina ingerencija UNMIK-a postepeno prelaziti u nadležnost kosovskih institucija. Ipak, od Ahtisarijevog plana se očekuje da uslovi suverenitet Kosova, a tada nastupaju ICO i Evropska unija.

Solstrom kaže da će šef nove  misije na Kosovu imati dvostruku ulogu, kao i visoki predstavnik u BiH, što znači da će se taj Međunarodni civilni predstavnik nalaziti na čelu ICO administracije dok će u isto vreme delovati i kao specijani izaslanik Evropske unije.

Tehnički, ICO neće biti telo EU da bi omogućilo i drugima, pre svega SAD, da učestvuju u misiji. Evropska unija će, međutim, voditi paralelnu misiju koja će nadgledati uspostavljanje vladavine prava na Kosovu. Trupe od vođstvom NATO pakta ostaju, kao i OEBS.

Kao što i priliči delikatnoj političkoj situaciji na Kosovu, Solstrom se potrudio da donekle umanji značaj Međunarodnog civilnog predstavnika naglasivši da će «Kosovari sami upravljati svojom zemljom».

«Ne želimo situaciju u kojoj bi međunarodna zajednica morala prečesto da interveniše», izjavio je Solstrom.

Švedski diplomata tvrdi da će šef nove misije na Kosovu intervenisati islkjučivo u pitanjima koja se tiču decentralizacije, verskog i kulturnog nasleđa, prava manjina i bezbednosti. Drugim rečima, u svim bitnim oblastima.

Glavno predstavništvo misije ICO biće u Prištini, mada će verovatno imati filijalu u severnom delu Mitrovice koju kontrolišu Srbi, gde će imati zadatak da sever Kosova reintegriše u institucije sistema.

To će biti neostvariv zadatak ako lokalnim predstavnicima Srba bude omogućeno da sprovedu svoje zamisli u delo.

Prema srpskim izvorima, od maja meseca tri stotine osamdeset i pet bivših službenika Vojske Jugoslavije plaćeno je da organizuju snage srpske građanske odbrane u tom delu Kosova.

Lokalni Srbi tvrde da je Zaštitni korpus Kosova, koji bi trebalo da deluje kao nenaoružana formacija za poslove civilne odbrane u slučajevima kao što su veliki snežni nanosi, zapravo albanska vojska spremna da deluje. Srbi takođe tvrde, čini se neubedljivo, da će jedini zadaci njihove civilne odbrane biti akcije poput pojačavanja lokalne vatrogasne brigade kada je to potrebno.       

Upitan da li Srbi na severu Kosova nameravaju da proglase nezavisnu srpsku republiku, gradonačelnik Zvečana Dragiša Mijović rekao je da bi takva deklaracija bila nepotrebna. «Nema potrebe da proglašavamo bilo šta jer mi već funkcionišemo kao deo Srbije», izjavio je on. 

Upitan šta bi moglo da se dogodi na granici između severnog Kosova sa centralnom Srbijom, Mijović je rekao da će se lokalni Srbi postarati da «tu ne bude granice».

Mijović je rekao da će granica verovatno biti na reci Ibar, koja deli Mitrovicu na severni deo pod kontrolom Srba i južni, koji kontrolišu Albanci. 

Ako se Mijovićeva predviđanja ostvare, podela Kosova biće i faktički zacementirana. Još uvek je nejasno kakve će to posledice imati po Srbe koji žive po raštrkanim enklavama u centralnim i južnim delovima Kosova.

Diplomatski izvori tvrde da će mnogo toga zavisiti od Srbije u slučaju da se prekinu odnosi između severnog dela Kosova sa Prištinom posle proglašenja nezavisnosti.

Ti izvori priznaju da bi međunarodna zajednica kratkoročno bilo nemoćna da uradi mnogo po tom pitanju, ali ističu da se nadaju kako bi pre ili kasnije došlo do potpune reintegracije Kosova.

«Teško je verovati da Srbija u jednom trenutku neće poželeti da krene napred u pogledu evroatlanstkih integracija, a to neće moći da ostvari aktivnim miniranjem sporazuma o Kosovu»,  izjavio je jedan strani diplomata.

Malo je verovatno da će Kosovo brzo i jednostavno dobiti stolicu u Ujedinjenim nacijama. To zahteva dvotrećinsku većinu na zasedanju  Generalne skupštine Ujedinjenih nacija sledeće jeseni. «Moraćemo da se borimo za svaki glas», priznao je Veton Suroi, iskusan kosovski političar i pregovarač.  

Tim Džuda je jedan od najboljih poznavalaca prilika na Balkanu i autor knjiga: «Srbi: Istorija, Mit i Raspad Jugoslavije» i «Kosovo: Rat i Osveta». Obe knjige izdao je sektor za štampu Univerziteta Jejl.

Balkan insajt je internet publikacija BIRN-a.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: