O Mladiću na tajnoj sednici?

Vlada Srbije održaće sledeće nedelje tajnu sednicu sa šefovima bezbednosnih službi o Mladiću, piše "Blic".

Izvor: B92

Subota, 01.07.2006.

06:18

Default images

Na njoj će, navodno, šefovi bezbednosnih službi podneti izveštaj o aktivnostima na lociranju i hapšenju Ratka Mladića. "Šefovi bezbednosnih službi izbegli su da se pojave na sednici Vlade u četvrtak zato što je njihov dolazak bio javni najavljen", objasnio je izvor "Blica" blizak Vladi. On je rekao da će akcioni plan za saradnju sa Haškim tribunalom biti završen najkasnije do 15. jula.

"Nakon toga i premijer i predsednik Srbije Vojsilav Koštunica i Boris Tadić idu u Brisel gde će čelnicima EU predstaviti akcioni plan", objasnio je isti izvor.

On je rekao i da je Finska ponudila pomoć Vladi Srbije u izradi akcionog plana kako bi Ratko Mladić što pre bio izručen Haškom tribunalu. "Finska, koja je preuzela ulogu predsedavajućeg u EU, izradiće predlog akcionog plana koji će Vlada koristiti za konačnu verziju tog plana", dodao je izvor "Blica". On je naveo da će, najverovatnije, potpredsednica Vlade Ivana-Dulić Marković i ministar za državnu upravu i član Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Zoran Lončar biti na čelu tima za izradu akcionog plana.

Do Mladića po hrvatskom modelu

Ljajić: I bez akcionog plana urađene su tri velike stvari koje bi on trebalo da sadrži – blokirane finansije, otkriveni jataci i skrovišta.
"Politika" piše da i hrvatski i srpski akcioni plan za saradnju s Haškim tribunalom imaju jednu zajedničku odliku, a to je da se o njima ne zna gotovo ništa, iako ovaj drugi u poslednje vreme sve češće pominju i srpski i ministri zemalja članica Evropske unije. Tako je i ministar spoljnih poslova Austrije Ursula Plasnik jučerašnju posetu Beogradu iskoristila da preporuči vlastima u Srbiji hrvatski model saradnje s tribunalom.

Detalji hrvatskog plana nikada nisu objavljeni u interesu istrage, a na srpskom je, kako je objasnio ministar Zoran Lončar, počelo da se radi. Odmah posle Gotovininog hapšenja, međutim, i srpski ministar pravde Zoran Stojković i prvi čovek Nacionalnog saveta za saradnju sa tribunalom Rasim Ljajić tvrdili su kako operativni plan koji bi trebalo da dovede do Mladićevog hapšenja postoji, ali je Ljajić dodao da ne može da priča o njegovim detaljima.

Ova tajnost je razumljiva, ako se ima u vidu da se jedna od zamerki Karle del Ponte prilikom poslednjih izveštaja o saradnji zvaničnog Beograda sa tribunalom odnosila na curenje informacija o „lovu na Ratka Mladića”, odnosno na detalje o istrazi koji su objavljivani u srpskim medijima.

O hrvatskom planu govore njegovi rezultati, a to je hapšenje Gotovine, ali i sve ono što je tom činu prethodilo. Najveći proboj napravljen je avgusta 2005. hvatanjem Hrvoja Petrača u Grčkoj, koji je važio za glavnog finansijera Gotovininog skrivanja, kao i presretanjem telefonskog razgovora između odbeglog generala i njegove supruge Dunje, koju je pozvao sa Kanarskih ostrva. Pre toga, međutim, budući da je Gotovina ostao bez oficirske penzije od 800 evra, kao i da njegovoj supruzi nije bilo omogućeno da eventualno proda njihov stan u Zagrebu i kuću u Pakoštanima, kako bi došla do para neophodnih za njegovo skrivanje, hrvatske vlasti počele su i kontrolu potencijalnih finansijera optuženog generala.
Pod istragom finansijske policije našle su se brojne firme iz Zagreba, Splita i Zadra, za koje su postojale indicije da pomažu Gotovini, obelodanio je tužilac Mladen Bajić, koji je, prema nekim izvorima, bio ključni čovek čitavog plana, odnosno koji je koordinirao sve akcije. Povrh svega, Vlada Hrvatske je, prema pisanju zagrebačkih medija, u više navrata u toku 2005. godine, Protivobaveštajnoj agenciji za lov na Gotovinu dala ukupno oko osam miliona evra, od kojih je deo bio korišćen za plaćanje doušnika.

Pretpostavlja se, konačno, da je od ključne važnosti bilo i uključivanje stranih, pre svega britanskih agenata i haških istražitelja, u tim operativaca za hvatanje Gotovine, kao i logistička podrška inostranih obaveštajnih službi. Hapšenje Anta Gotovine u Španiji u decembru prošle godine usledilo je, kako se posle moglo čuti, kao posledica dosledno sprovedenog akcionog plana za njegovo hvatanje, koji je osmislila i sprovela hrvatska vlast u saradnji sa stranim obaveštajnim službama. Od trenutka kada je kandidatura Hrvatske za priključivanje Evropskoj uniji, zbog nesaradnje sa Hagom, aprila prošle godine dovedena u pitanje, do ispunjavanja tog ključnog uslova tribunala prošlo je osam meseci. A da se Hrvatska dosledno pridržavala plana svedoči i činjenica da je i dva meseca pre hapšenja Gotovine u Španiji glavna haška tužiteljka Karla del Ponte ocenila da naši susedi u potpunosti sarađuju sa tribunalom, te su ministri EU odmah odobrili početak pregovora oko pristupanja ove bivše jugoslovenske republike Uniji.

Strani obaveštajci boravili su i u Srbiji, još u drugoj polovini 2003. godine, kada je na poziv tadašnjeg premijera Zorana Živkovića došla grupa američkih operativaca. Oni su, kako Živković kaže za „Politiku”, obavili nekoliko desetina provera mesta na kojima se navodno krio Mladić, ali bez uspeha. Podaci o tim mestima dobijani su, kako kaže, od domaćih, ali i od stranih obaveštajnih službi.

Bilo je predviđeno da u Srbiji ostanu šest meseci, ali Živković tvrdi da im je posle parlamentarnih izbora decembra 2003. nova vlada Vojislava Koštunice uskratila gostoprimstvo. "Da su ostali ostali još tih dvadesetak dana, koliko je bilo predviđeno mojim dogovorom sa Kolinom Pauelom, oni bi mogli da naprave izveštaj u kojem se navodi da srpske obaveštajne i bezbednosne službe čine sve kako bi utvrdile gde se krije Mladić. Kako se to nije desilo, sada smo, na žalost tu gde jesmo – kaže Živković i dodaje da je nova vlada, koliko je čuo, kasnije i sama tražila pomoć sa zapada, ali da ne zna da li je do takve vrste saradnje i došlo."

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: