Koštunica: Godina velikih raspleta

Ma koliko teška, složena i izazovna, predstojeća godina će u velikoj meri biti godina razrešenja, smatra Vojislav Koštunica.

Izvor: FoNet

Subota, 31.12.2005.

13:50

Default images

"Na predstojeću godinu moramo da gledamo sa optimizmom. Značajan deo puta ka EU je pređen i tu nema povratka. Neke nejasnoće biće rešene i to, uveren sam, na dobar način. Verujem da će se očuvati državna zajednica i da ćemo urediti državu iznutra, rekao je premijer Srbije za Novosti.

"Ova godina mora da bude godina ustava! Ne samo zato što mislim da je to potrebno, već i zbog toga što nam sada tu obavezu nameće EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ne možemo da zaključimo dok ne donesemo novi ustav. A po dinamici koja je predviđena, taj sporazum treba da se potpiše u novembru. Dakle, do novembra moramo da imamo novi ustav", rekao je Koštunica i dodao: "Za sve nestrpljive, posle ustava biće mesta za opšte izbore. To je logičan redosled."

Premijer je rekao da je Srbija spremna za početak pregovora o Kosovu. "U godini iza nas veliki deo posla već je urađen. Imamo čvrsto postavljene okvire u međunarodnom pravu kada je reč o našem gledanju na budućnost Kosova i Metohije A budućnost Kosova i Metohije treba tražiti u suštinskoj autonomiji."

Koštunica je ponovio da je Beograd "više i od Haga i od ostalih država" zainteresovan za uspešno okončanje saradnje sa Haškim sudom i to na osnovama na kojima se ta sasradnja odvijala uspešno u proteklih godinu dana. "Evo, ponoviću koji je to rok kada treba da stavimo tačku na saradnju sa Tribunalom: to je juče! Znači, što pre to bolje", rekao je premijer.

Govoreći o referendumu u Crnoj Gori, Koštunica je podsetio praksa je jasna i u Evropi, i na prostorima bivše SFRJ: referendumi o sudbini države bili su utemeljeni ako je veliki broj birača glasao za odluku. To znači da ne treba ni pomišljati na neku većinu ispod 50 procenata ukupnog biračkog tela.

"Nesumnjiva je činjenica da imamo nekoliko država koje su nastale na prostorima bivše SFRJ i primere referenduma u Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji. I, još jedna stvar se katkad zaboravlja: sa kojom je većinom bilo izglasano da Srbija i Crna Gora oforme svoju državu 1992. godine. Ako je tada dve trećine ukupnog biračkog tela glasalo za zajedničku državu, onda je potrebna makar približna većina da se država rastavi, podeli. Po mom mišljenju je i dalje sporno da svi crnogorski državljani ne mogu da glasaju na referendumu. Na neki način, takvom odlukom je Venecijanska komisija 'skočila sebi u usta' obrazloženjem da bi se time ugrozila stabilnost biračkog tela. To je tačno, biračko telo bi se uvećalo za više od 50 odsto i to govori u prilog stavu da svi državljani treba da glasaju, jer ih je polovina izostavljena."

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

16 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: