CESID predstavio predlog izbornog zakona

Izvor: B92, Beta

Petak, 18.10.2002.

15:36

Default images

Centar za slobodne izbore i demokratiju predstavio je u petak predlog zakona o izboru poslanika, odbornika i predsednika Republike. Član Upravnog odbora CESID Marijana Pajvančić rekla je da izborni proces u Srbiji danas reguliše više zakona, koji su ponekad suprotstavljeni, pa je potrebno doneti jedan zakon koji će zajednički regulisati izbornu materiju. Zakon koji je pripremio CESID predviđa da građani koji žive u inostranstvu mogu da glasaju u diplomatskim predstavništvima. Pored toga, predložen je proporcionalan izborni sistem na republičkom i lokalnom nivou i smanjivanje cenzusa na 2 odsto dobijenih glasova. CESID se zalaže i da Srbija bude jedna izborna jedinica i da birački spiskovi budu ažurirani jednom godišnje. Centralni birački spisak bi vodila specijalizovana služba, nad čijim bi radom nadzor vršila Republička izborna komisija.

Govoreći o aktuelnim sporovima pred ustavnim sudovima u slučaju mandata Demokratske stranke Srbije Marijana Pajvančić naglašava da je reč o dve vrste spora. Pred Saveznim Ustavnom sudom teče postupak po ustavnoj žalbi koja je instrument za zaštitu individualnih prava. Jedno od njih je i biračko pravo koje uključuje pravo mandata. Republički Ustavni sud ne poznaje ustavnu žalbu i tu se vodi spor za ocenu ustavnosti određene odredbe. "U saveznom Ustavu, članom 77, stav 1 je utvrđeno da je Jugoslavija nadležna da uređuje i štiti ljudska prava, to je materija u nadležnosti savezne države. Ukoliko postoji spor Federacije i federalne jedinice, njega rešava Savezni ustavni sud, on presuđuje ko je u toj stvari nadležan. Ako postoji spor o tome da li o tome odlučuje federalna jedinica ili Federacija, o tome odlučuje SUS", kaže Pajvančić.

Prema tumačenju CESID, da bi bili uređeni birački spiskovi, potrebno je prethodno srediti evidenciju građana u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Prema rečima Zorana Lučića, morale bi da budu zamenjene lične karte svih stanovnika Srbije. "Neumesno je poređenje biračkog spiska i popisa stanovništva", konstatuje Lučić. On kaže da je popis utvrdjivanje faktičkog stanja na terenu, dok su birački spiskovi pravno stanje. "Ne možete nekog da izbrišete iz biračkog spiska samo zato što se ne nalazi na određenoj adresi", objašnjava Zoran Lučić i navodi primer iz opštine Budva u Crnoj Gori. "Ljudi su brisani iz spiska zato što su poštari tvrdili da oni ne žive na toj adresi i tako je oko 600 ljudi obrisano sa spiska. Naša je procena da je potrebno oko 6 meseci da bi bila utvrđena metodologija, a da bismo dobili ažurne biračke spiskove oko 50 godina", kaže Lučić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: