Pregled stampe

Izvor: B92

Četvrtak, 10.02.2000.

18:35

Default images
"Glas javnosti", 10. februar

pise: S. K.

Nastavlja se potraga za ubicom Pavla Bulatovica: Ubica imao pomagace?


Pripadnici MUP-a Srbije, kako saznaje "Glas", nastavljaju potragu za ubicom Pavla Bulatovica, ministra odbrane u Vladi SRJ, koji je smrtno ranjen u ponedeljak oko 19 sati u restoranu FK "Rad" na Banjici. Traga se i za napadacevim pomagacima koji su mu omogucili bekstvo automobilom posle ubistva Bulatovica i ranjavanja penzionisanog generala Vuka M. Obradovica, direktora "JU garant banke" (bivsi Vojni servis) i Mirka Knezevica, upravnika restorana "Rad". "Glas" saznaje da istragu vode i policijske i vojne sluzbe. MUP Srbije i Vojska Jugoslavije tesno saradjuju kako bi se rasvetljavanje ubistva saveznog ministra odbrane pomerilo s mrtve tacke. Vecu ulogu u istrazi ima policija, koja je opremljenija, a i u praksi se susretala sa slicnom vrstom zlocina, cak i sa profesionalnim likvidacijama sa NN izvsiocima. Istraga za sada nije odmakla od pretrage sire okoline stadiona FK "Rad". Jedino je sigurno da je ubica, prema traganju policijskih pasa, posle ispaljenih rafala iz "kalasnjikova" pobegao preko glavnog igralista "Rada" i obliznje sume, ka Bulevaru JNA, gde su ga sacekali pomagaci u automobilu. Policija je kontrolom utvdila da osobe u vozilu "ford eskort", za kojima je iste veceri organizovana potraga, nisu umesane u ubistvo Bulatovica. Prema registraciji "forda" (BG 144-634) ustanovljeno je da je automobil ukraden u jednoj beogradskoj opstini, zbog cega je izbegao sve policijske kontrolne punktove. Kako "Glas" saznaje na osnovu dosadasnje rekonstrukcije dogadjaja, ubica Pavla Bulatovica najverovatnije je imao dva pomagaca. Prema prvim procenama, jedan saucesnik je pruzao napadacu logisticku podrsku, odnosno osmatrao je kretanje saveznog ministra i okolinu stadiona FK "Rad". Drugi pomagac je sve vreme sedeo u automobilu u Bulevaru JNA i cekao ubicu i njegovog saucesnika.

"Danas", 10. februar

pise: Lj. Dj.

U Srbiji vise od milion komada vatrenog oruzja: Odakle dolaze kalasnjikovi?


Prema podacima Ministarstva unutrasnjih poslova Srbije, na teritoriji Republike do 31. decembra 1997. godine evidentirano je ukupno 1.081.000.828 komada vatrenog oruzja, koje se drzi i nosi na osnovu dozvola MUP-a, ukljucujuci i oruzje streljackog karaktera. U posedu gradjana nalazillo se 474.984 pistolja, 36.109 revolvera, 1.900 malokalibarskih pistolja i 402 malokalibarska revolvera, ne racunajuci lovacko i sportsko oruzje. Legalizacijom oruzja, zakljucno sa 15. januarom 1998. godine, ovome treba dodati vise od 25.000 izdatih oruzanih listova, tako da je broj oruzja u posedu gradjana povecan za taj broj. Od 1992. godine do prvog tromesecja 1998. godine, u periodu vazenja Zakona o oruzju i municiji, vatrenim oruzjem izvrseno je 11.605 krivicnih dela, od cega 2.690 ubistava, pokusaja ubistava i teskih telesnih povreda, 3.170 razbojnistava i 1.571 krivicno delo izazivanja opste opasanosti, sto cini oko 64 odsto od ukupnog broja krivicnih dela izvrsenih vatrenim oruzjem. Od 1. marta 1992. godine do 30. aprila 1998. godine pronadjeno je i oduzeto 53.957 komada razlicitog vatrenog oruzja, 922.000 komada metaka, 1.378 eksplozivnih naprava i 808 kilograma eksploziva. Uredbom Vlade Srbije od 14. novembra 1997. godine, utvrdjena su resenja za legalizaciju oruzja koje gradjani nelegalno drze i za predaju oruzja cije je nabavljanje drzanje i nosenje zabranjeno Zakonom o oruzju i municiji, koji je stupio na snagu 1. marta 1992. godine. Rok za legalizaciju i predaju bio je 31. decebmar 1997. godine, a naknadno je produzen do 15. januara sledece godine. U slicnoj akciji sprovedenoj 1992. godine, legalizovano je, odnosno predato nekoliko desetina hiljada komada vatrenog oruzja, municije i eksploziva. Od 1. marta 1992. godine do 31. oktobra 1997. godine pronadjeno je 50.970 komada razlicitog vatrenog oruzja, 882.562 komada metaka, 1.218 eksplozivnih naprava i 704 kilograma eksploziva. Izmenama Zakona o oruzju i municiji, od maja 1998. godine, za sticanje dozvole za nosenje oruzja predvidjeni su ostriji uslovi, koje bi izdavao ministar unutrasnjih poslova, dok bi dozvole za drzanje oruzja izdavali policijski organi. To je i najbitinija izmena - razdvajanje rezima drzanja i nosenja oruzja. Sve ucestalija ubistva, koja se uglavnom izvrsavaju iz kalasnjikova, namecu pitanje otkud takvo oruzje u posedu gradjana i otkuda ono dolazi? Poznato je, da po pravilima sluzbe njega mogu nositi iskljucivo pripadnici vojske i policije. Napomenimo da je ovo oruzje koristila i pocasna straza Srpske dobrovoljacke garde na sahrani Zeljka Raznatovica Arkana.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: