Uhapšen Stojan Župljanin

Haški begunac Stojan Župljanin uhapšen je u 12.30, potvrdili su predstavnici Tužilaštva za ratne zločine. B92 saznaje da je uhapšen u stanu u Pančevu.

Izvor: B92

Sreda, 11.06.2008.

12:33

Default images

Župljanin je doveden posle 13 sati u Specijalni sud, gde ga saslušava istražni sudija. On je optužen za zločine nad Muslimanima i Hrvatima na području Bosanske Krajine. Tužilac Vladimir Vukčević je za B92 potvrdio da je, posle lociranja u stanu u Nišu u martu, policija bila na tragu Župljaninu, što je rezultiralo ovim hapšenjem. U akciji nije bilo žrtava.

Vukčević kaže da se Župljanin proteklih meseci krio u Srbiji i da prilikom današnjeg hapšenja nije pružao otpor. Inače, zvanično je saopšteno da je Župljanin uhapšen u okolini Beograda.

"Župljanin je bio u Srbiji od onog poslednjeg pokušaja hapšenja u Nišu, kada nam je za dlaku izbegao. Od tog momenta bili smo stalno na terenu i to je rezultovalo današnjim hapšenjem", rekao je Vukčević za B92.

Akcijom lociranja i hapšenja upravo je rukovodio Vukčević, koji je tužilac za ratne zločine i koordinator akcionog tima za lociranje, hapšenje i transfer haških optuženika. Vukčević je dodao da je lično, putem radio veze, koordinirao rad policije i BIA. On je ocenio da je hapšenje Župljanina od velikog značaja za Srbiju. "Ovo hapšenje znači da ozbiljno radimo posao i da postoji politička volja da se to (završetak saradnje sa Hagom) uradi", kazao je Vukčević.

Akciju hapšenja potvrdio je i predsednik Saveta za saradnju sa Haškim tibunalom Rasim Ljajić. "Ovo hapšenje je dokaz da Srbija čini sve što je u njenoj moći da ispuni obavezu saradnje sa Haškim tribunalom", kazao je Ljajić i najavio da će se i dalje raditi na punoj saradnji sa tim sudom.

Ljajić je precizirao da je Župljanin lociran pre tri-četiri dana i da je akcija hapšenja veoma pažljivo pripremana. Haški tribunal traga još za bivšim političkim i vojnim liderima Srba u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj - Radovanom Karadžićem, Ratkom Mladićem, Goranom Hadžićem, kao i za Župljaninom.

Puna saradnja sa tim sudom uslov je za dalje evropske integracije Srbije. O tome koji je stav Evropske unije u vezi sa saradnjom Srbije sa Haškim tribunalom i evropskim integracijama, možete čitati u posebnoj vesti, kao i o stavovima Holandije, koja za sada ne želi da ratifikuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju baš zbog pitanja Haga.

Reakcije na hapšenje Župljanina čitajte, takođe, u posebnoj vesti.

Hapšenje u Pančevu

Kako B92 saznaje iz pouzdanih izvora, Župljanin je boravio u stanu svog prijatelje Nikole Tepića na petom spratu zgrade broj 5 u Dunavskoj ulici u Pančevu.

U trenutku kada su pripadnici MUP-a i BIA opkolili zgradu, u stanu nije bilo nikoga od petočlane porodice Tepić, ali je na poziv policije vlasnik, inače bivši reprezentativac Jugoslavije u ragbiju Nikola Tepić, došao i otključao stan.

Prema nezvaničnim informacijama, u trenutku hapšenja Župljanin nije bio sam u stanu. Iako je bio naoružan, tokom hapšenja nije pružio otpor.

Kako saznaje B92, u stanu su proneđene lovačka puška i karabin. Hapšenje jednog od najtraženijih haških optuženika uznemirilo je građane zgrade u kojoj se skrivao Župljanin, koji su se uglavnom zatvorili u svoje stanove.

B92 vam ekskluzivno prikazuje snimak zgrade u kojoj je uhapšen Stojan Župljanin:

Pretnje i lažna dojava

Nekolicini zaposlenih u Tužilaštu za ratne zločine u Beogradu danas je telefonom upućena pretnja smrću, a neposredno posle toga usledila je i lažna anonimna dojava da je u zgradi suda postavljena bomba.

Telefonsku pretnju smrću zaposlenima u Tužilaštvu uputio je muški glas koji se predstavio kao "Manojlo, nezavisni novinar", rečeno je Tanjugu u Tužilaštvu.

Pretnja je upućena posle informacije o hapšenju Župljanina, koji se nalazi kod istražnog sudije u zgradi Specijalnog suda.

Policija je, posle pretrage zgrade Specijalnog suda, konstatovala da je anonimna dojava o bombi podmetnutoj u jednom od toaleta u zgradi bila lažna, rečeno je Tanjugu u tom tužilaštvu.

U zgradi u Ustaničkoj ulici smešteno je, pored Tužilaštva, i Veće za ratne zločine, kao i Specijalno tužilaštvo i Sud za organizovani kriminal.

Planiranje etničkog čišćenja

Župljanin je bio načelnik Centra službi bezbednosti u Banjaluci i policijski funkcioner na najvišem položaju u Bosanskoj Krajini i zastupao je policiju u Kriznom štabu Autonomne regije Krajine.

Župljanina Haški tribunal tereti za zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, za udruženi zločinački poduhvat, zatim za progone, istrebljenje i ubistvo, za mučenje, okrutno postupanje i nehumana dela, te deportacije i bezobzirno razaranje i pustošenje gradova i sela.

Prema optužnici Haškog tribunala, krizni štab Autonomne regije Krajina sprovodio je opšti plan kontrole i etničkog čišćenja na teritoriji Banjaluke, Bosanske Krupe, Bosanskog Novog, Bosanskog Petrovca, Čelinca, Donjeg Vakufa, Ključa, Kotor Varoši, Prijedora, Prnjavora, Sanskog Mosta, Šipova i Teslića.

Optužnica protiv njega podignuta je 17. decembra 1999, a otpečaćena 13. jula 2001. Od objavljivanja optužnice Župljanin je bio u bekstvu.

Prema optužnici, Župljanin je imao operativnu kontrolu nad opštinskim i regionalnim policijskim snagama, uključujući i one koje su bile zadužene za logore.

Kao član Regionalnog kriznog štaba Župljanin je, prema optužnici, lično i sa drugima, učestvovao u ostvarenju plana etničkog čišćenja Autonomne regije Krajine, te je 10.000 Muslimana i Hrvata deportovao iz Bosanske Krajine, a hiljade su ubijene u napadima na mesta u kojima su živeli i u logorima na tim prostorima.

Ko je sve tražio Župljanina

Predstavnici Tribunala u više navrata su tvrdili da je Župljanin dostupan vlastima u Srbiji, a to su tvrdile i vlasti Republike Srpske, koje su nekoliko puta tragale za Župljaninom.

U tromesečnom izveštaju Sekretarijata Vlade Republike Srpske za saradnju sa Haškim tribunalom, 17. avgusta 2007. navodi se da je MUP RS došao do saznanja da je haški begunac Stojan Župljanin do kraja 2006. boravio na području Srbije i Rusije. O tome da je Župljanin u Srbiji javljali su i mediji, navodeći da se krio i u Crnoj Gori.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegivini Miroslav Lajčak u maju je smenio službenika Obaveštajno-bezbednosne agencije BiH (OSA) Predraga Ćeranića zbog povezanosti sa Župljaninom, što je on demantovao.

Policija je nakon dojave 26. marta pretresla stan u Nišu u kome su nađeni tragovi koji ukazuju da je u njemu boravio Stojan Župljanin. Vojnici NATO-a 11. aprila pretresli su porodičnu kuću Stojana Župljanina u Banjaluci.

Župljanin je rođen 28. septembra 1951. godine u selu Maslovare, opština Kotor Varoš, Bosna i Hercegovina. Završio je Pravni fakultet u Sarajevu i 1975. godine počeo da radi u Sekretarijatu unutrašnjih poslova u Banjaluci.

Tri godine kasnije postavljen je za komandira stanice milicije Mejdan u Banjaluci, a 1985. za načelnika Odeljenja za suzbijanje opšteg kriminaliteta u opštinskom SUP-u u Banjaluci.

Od 1991. bio je načelnik regionalnog Centra službi bezbednosti u Banjaluci. Od maja do jula 1992. bio je član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina (ARK), a 1994. postao je savetnik predsednika Republike Srpske za unutrašnje poslove.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

118 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: