ISG protiv izbora na Kosovu

Međunarodna upravljačka grupa (ISG) pozdravila je odluku UNMIK-a da ne dozvoli održavanje srpskih lokalnih izbora na Kosovu, saopšteno je nakon sastanka grupe u Beču.

Izvor: B92

Četvrtak, 17.04.2008.

07:21

Default images

"ISG podržava stav koji je zauzeo UNMIK, da bi održavanje srpskih opštinskih izbora 11. maja 2008. na Kosovu predstavljalo kršenje UNMIK-ovih isključivih nadležnosti po Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti", piše u saopštenju.

U Beču je danas održan drugi sastanak ISG za Kosovo, uz predsedavanje međunarodnog civilnog predstavnika Pitera Fejta, koji je grupu upoznao sa razvojem događaja na Kosovu.

ISG je takođe ocenila da je "krajnje neprihvatljivo" nedavno nasilje na Kosovu usmereno protiv međunarodnog osoblja, što je dovelo do tragične smrti policajca UN 17. marta. "Sve strane treba nedvosmisleno da osude takvo nasilje i preduzmu aktivne mere kako bi sprečile njegovo ponavljanje", ukazuje ta grupa i poziva na uzdržanost svih strana. Međunarodna upravljačka grupa je ponovila podršku multietničnosti Kosova i ocenila da "institucionalno razdvajanje po etničkim linijama neće voditi dugoročnoj stabilnosti ili poboljšanju interesa bilo koje kosovske zajednice".

"Sve kosovske zajednice treba podstaći da učestvuju u demokratskim, multietničkim institucijama upravljanja", dodaje se dalje.

ISG je pozdravila, kako se navodi u saopštenju, "veliki napredak koji je Republika Kosovo ostvarila u prva dva meseca kao nezavisna država" i podsetila da je Kosovo priznalo gotovo 40 zemalja, što je oko tri četvrtine zemalja EU i NATO-a i svih osim jedne članice - G8.

Ocenjuje se da su kosovski lideri pokazali "zrelost i odlučnost tokom izgradnje novih institucija nove države" i ističe da će ISG dati sve od sebe kako bi se postarala da taj napredak bude održiv.

ISG je pozdravila napredak ostvaren u sprovođenju odredaba Sveobuhvatnog predloga za rešenje statusa (CSP). "Posebno, primetili smo da je Skupština Kosova usvojila 19 srodnih zakona, što obuhvata i prioritetno zakonodavstvo o pravima zajednica, decentralizaciji i
zaštiti kulturnog nasleđa", dodaje se u saopštenju.

"Kosovski lideri treba da nastave ovaj rad i postaraju se da usvajanje zakona vodi ka vidljivim poboljšanjem života građana Kosova", ukazuje se dalje.

ISG je pozdravila i usvajanje novog Ustava Kosova, koji, kako je ocenjeno, zadovoljava "najviše standarde u oblasti ljudskih prava i nudi široku zaštitu svim zajednicama koje žive na Kosovu, naročito kosovskim Srbima".

SE: Nepromenjeni stavovi o Kosovu

U Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope, tokom debate o posledicama proglašenja nezavisnosti Kosova, sve države zastupale su svoje već poznate stavove.

Zemlje koje su priznale Kosovo smatraju da je to jedinstven slučaj, a one koje to nisu učinile, pozivaju se na kršenje međunarodnog prava i usvojenih rezolucija, kao i na moguću eskalaciju nasilja u regionu.

Iako je predstavnik Švedske, koja je tražila ovu vanrednu raspravu, pozvao da se raspravlja o tome kako pomoći građanima Kosova i kako unaprediti život na Kosovu, debata je ponovo dobila politički pravac. Kosovo je naknadno uvršteno u dnevni red. Pre same debate saopšteno je da je to telo podeljeno po pitanju nezavisnosti Kosova, kao i da posle rasprave neće biti usvajanja nikakvog dokumenta. Ipak, predstavnici delegacije Srbije iskoristili su priliku da svoje evropske kolege upozore na moguće posledice proglašenja nezavisnosti.

Na ovo je skrenuo pažnju i član srpske delegacije Dragoljub Mićunović u svom obraćanju poslanicima, kada je naglasio, prema njegovom mišljenju, tri posledice proglašenja nezavisnosti Kosova - grubo kršenje međunarodnog prava i osnovnih dokumenata i rezolucija, kao drugu posledicu - rasparčavanje Srbije u trenutku kada se Evropa kreće ka sve većim integracijama i bezbednost - kao treću posledica.

Šef delegacije Srbije Miloš Aligrudić naglasio je da je više od 20 zemalja članica Saveta Evrope koje su priznale nezavisnost Kosova prekršilo rezolucije o Kosovu koje je Parlamentarna skupštine Saveta Evrope usvojila u prethodnom periodu.

Parlamentarna skupština Saveta Evrope danas nastavlja zasedanje razmatranjem izveštaja o ispunjavanju obaveza članica te panevropske organizacije.

Parlamentarcima će se obratiti i šef francuske diplomatije Bernar Kušner. Prolećno zasedanje Parlamentarne skupštine SE završava se sutra.

Rusi traže istragu

Ruska delegacija je na početku današnjeg zasedanja Parlamentarne skupštine SE iznela inicijativu da se to telo bavi "nehumanim tretmanom ljudi i ilegalnom trgovinom ljudskim organima na Kosovu". Tu inicijativu su potpisali šefovi svih političkih grupa u tom parlamentarnom telu SE. Šef ruske delegacije Konstantin Kosačov kaže da je Parlamentarna skupština SE obavezna da sprovede nezavisnu istragu o iskazima bivše haške tužiteljke Karle del Ponte o umešanosti lidera Kosova u trgovinu ljudskim organima.

"Ono što je rekla Karla del Ponte je skandalozno i pokazuje da je Tribunal za bivšu Jugoslaviju organ stvoren sa ciljem da se isključivo optuži jedna, srpska strana, i da se prikriju zločini koje su izvršile vođe Oslobodilačke vojske Kosova", rekao je Kosačov Tanjugu u Strazburu.

On je ocenio da je "to učinjeno da bi se omogućilo predstavnicima Kosova da proglase nezavisnost".

Kosačov je rekao da je istraga Saveta Evrope moguća, poput one koja je sprovedena u slučaju ilegalnih zatvora CIA, u slučaju da druge kompetentne međunarodne institucije odbiju da je sprovedu. Koautor knjige "Lov” Karle del Ponte, koja je i pokrenula raspravu o trgovini organima otetih Srba, Čak Sudetić, izjavio je da je još moguće pokrenuti istragu o slučaju trgovine organima otetih Srba, opisanom u toj knjizi.

"Mislim da je istraga apsolutno moguća. Ne znam šta je ostalo od fizičkih dokaza, međutim, ljudi koji su te fizičke dokaze videli, to zasigurno mogu posvedočiti", rekao je Sudetić Radiju "Slobodna Evropa".

Karla del Ponte, koja je sada na funkciji ambasadorke Švajcarske u Argentini, izjavila je ruskoj agenciji RIA Novosti da nema dozvolu švajcarskog ministarstva spoljnih poslova da govori o svom bivšem poslu glavnog tužioca Haškog tribunala i nedavno objavljenoj knjizi o zločinima nad Srbima.

"Ne želim da govorim o epizodama opisanim u mojoj knjizi, niti o svom bivšem poslu u Međunarodnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju", izjavila je Del Ponteova dopisniku ruske agencije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

12 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

1 d

Podeli: