Sejdiju: Srbija želi podelu

Predsednik Kosova Fatmir Sejdiju optužio je Srbiju da želi da podeli Kosovo po etničkim granicama.

Izvor: FoNet

Petak, 22.02.2008.

14:23

Default images

"Postoji deo društva koji želi da destabilizuje Kosovo i stvori uznemirujuću i beznadežnu situaciju i zastraši međunarodnu zajednicu. Svaka promena granica donosi izuzetno ozbiljne posledice za region i neko za to onda mora da bude odgovoran", izjavio je Sejdiju.

On je u intervjuu agenciji AP pozvao kosovske Srbe da prihvate "novu realnost" i ponuđena široka prava.

Sejdiju je optužio Beograd za "iracionalne pozive" na nasilje i pozvao srpske lidere da raskinu sa prošlošću.

"Ovom regionu je dosta sukoba i krvavih ratova. Važno je dati priliku mirnoj budućnosti", ocenio je Sejdiju.

On je rekao da računa na obećanje NATO-a da će obezbediti granice Kosova i pomoći da se osigura stabilnost.

Tvrdnje NATO-a da neće napustiti Kosovo, predstavljaju "moćnu garanciju" stabilnosti, izjavio je Sejdiju.

Izrazivši nadu da će zemlje koje to do sada nisu učinile uskoro priznati nezavisnost Kosova, Sejdiju je rekao: "Mi smo napravili naš izbor - slobodna tržišna ekonomija, ljudska prava i sloboda govora. Mislim da će nas priznati ranije ili kasnije".

Tači: Uspomena na Miloševića

Kosovski premijer Hašim Tači je danas izjavio da je nasilje koje je planulo u Beogradu "uspomena na eru Slobodana Miloševića".

On je za Asošijeted pres rekao da je bio "užasan" utisak koji su ostavili demonstranti u napadima na američku i druge ambasade.

Tači je ocenio da nasilje vuče korene iz "Miloševićevog rata 1998 - 1999 protiv Kosova", ali je izrazio uverenje da će NATO i priznanje Kosova od strane SAD i Evrope osigurati bezbednost na Kosovu.

Srbi se povlače iz UNMIK-ovog pravosuđa

Srbi nosioci pravosudnih funkcija i zaposleni u pravosuđu koji su radili u pravosuđu UNMIK-a vratiće se u svoje matične pravosudne organe na Kosovu, u cilju jačanja institucija Srbije na Kosovu, saopštilo je danas Ministarstvo pravde.

"Ministarstvo pravde primilo je izjave sudija, sudskog osoblja i sudija za prekršaje o povlačenju sa pozicija koje su imali u UNMIK pravosuđu i povratku u pravosudne organe Srbije na Kosovu i Metohiji", piše u saopštenju.

Dodaje se da su se oni povukli iz UNMIK-ovog pravosuđa u skladu sa Zajedničkom deklaracijom Vlade Srbije i UNMIK-a o angažovanju sudija i tužilaca iz reda srpske nacionalne zajednice u multietnički sistem Kosova, kao i u skladu sa zaključkom Vlade od 26. aprila 2007.

"Na taj način, pet sudija i 25 zaposlenih vraćaju se u opštinske sudove u Leposaviću, Vučitrnu, Kosovskoj Mitrovici i Prištini, kao i u opštinske organe za prekrašaje u Leposaviću i Zubinom Potoku", piše u saopštenju.

Čeku u Ljubljani

Srbija će shvatiti da posle proglašenja nezavisnosti Kosova nema puta nazad, rekao je Agim Čeku u Ljubljani.

Nekadašnji kosovski premijer Agim Čeku, danas je, na javnoj raspravi, u Ljubljani, rekao da je Kosovo rešeno da se usmeri u socijalno-privredni razvoj i da za Kosovo nema puta nazad. Pored unutrašnje integracije, Kosovo će raditi i na spoljnoj integraciji, u pravcu razvijanja dobrih odnosa sa susedima, među kojima je i Srbija.

"Upotrebom evropskog modela, Kosovo će zaslužiti članstvo u EU", rekao je Čeku, dodavši da će taj proces ipak biti dug i težak.

Povodom najava nekih država članica EU da neće priznati nezavisnost Kosova, Čeku je rekao da to neće biti prepreka za ulazak Kosova u EU, jer će se i te države predomisliti, kada Kosovo pokaže svoja dostignuća.

Odgovarajući na pitanja prisutnih, kako će se kosovske vlasti pobrinuti za prava manjina na Kosovu, Čeku je rekao se Kosovo obavezalo da na multietničnost, iako su 90 odsto zzitelja Kosova Albanci. Čeku je kazao i da su se pripadnici ostalih manjina na Kosovu već integrisali u kosovsko društvo i prihvatili nezavisnost Kosova, dok je samo srpska manjina joss uvek pod uticajem i vođstvom Beograda i ne prihvata nezavisnost Kosova.

Čeku je dodao i da su crkve i manastiri, na Kosovu, deo kosovskog kulturnog nasleđa i vlast ljudi i crkve na Kosovu, a ne Srbije. Čeku je najavio i uspostavljanje zaštićenih zona oko pravoslavnih manastira i crkvi, tj. zabranu gradnje u tom području.

Na pitanje hoće li kosovska vlada braniti i pravo drugih naroda u Evropi na samoopredeljenje, Čeku je naglasio da je Kosovo slučaj sui generis i da se ne može porediti ni sa jednim drugim primerom u Evropi.

Predstavnik ruske ambasade, u Sloveniji, pitao je Čekua kako će se odazvati Priština,a ko neki drugi narod bude poštovao pravo na samoopredeljenje, a ne načelo poštovanja teritorijalne celovitosti, Čeku je rekao da Kosovo nije bilo deo teritorije, već je bilo organizovano kao entitet. Naglasio je i da je Priština obavezana načelima kontakt grupe, među kojima su da nema deljenja Kosova, ni promena granica.

Agim Čeku je naglasio i da proglašavanje nezavisnosti Kosova nije bio jednostrani čin, već je bilo koordinisano. Čeku je iskoristio priliku i da se zahvali slovenačkoj vladi i njenim ljudima za podršku, koja je pomogla Kosovu "da ode tako daleko".

Javnu raspravu o proglašavanju nezavisnosti Kosova je organizovao slovenački institut ISS, čiji je direktor, Borut Grgič i savetnik Agima Čekua, još iz vremena dok je Čeku bio kosovski premijer.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

20 Komentari

Možda vas zanima

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

14 h

Podeli: