U Briselu o saradnji s Hagom

Ljajić i Vukčević u Briselu razgovaraju o saradnji s Hagom, dan nakon odlaganja odluke o parafiranju Sporazuma s EU o pridruživanju.

Izvor: B92, Beta

Utorak, 16.10.2007.

07:49

Default images

U Evropskom parlamentu u Briselu danas je održana zatvorena debata o saradnji Beograda s Haškim tribunalom, u organizaciji izvestioca EP za Srbiju Jelka Kacina i uz učešće predsednika Nacionalnog saveta za saradnju s Haškim tribunalom Rasima Ljajića i tužioca za ratne zločine Vladimira Vukčevića. Njih dvojica će se sutra sastati s evropskim komesarom za proširenje Olijem Renom.

Oli Ren je, u međuvremenu, izjavio da će biti nastavljeni pritisci na Beograd kako bi bila okončana saradnja sa Hagom.

Jelko Kacin kaže da je, nakon današnje debate, rekao da je ona bila veoma značajna. "Veoma je važno što je održano današnje saslušanje pred glasanje iduće nedelje u EP u Strazburu o izveštaju o napretku Srbije", rekao je Kacin, koji je i autor pomenutog izveštaja.

On je kazao da je tokom današnjeg sastanka od Ljajića i Vukčevića dobio uveravanje da će u narednih par nedelja biti preduzete "veoma konkretne mere" u saradnji s Hagom.

Kacin je takođe ocenio da je došlo do napretka u saradnji Beograda i Haga, ali da "još toga ostaje da se uradi". Ipak, on očekuje da će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju biti parafiran u "dogledno vreme".

Na skupu, pod nazivom "Mere nove Vlade Srbije", govorio je i lider Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović, koji će se u sredu u Berlinu sastati i s komesarom Renom.

On je izjavio da je "razočaran nesposobnošću vlasti u Beogradu da okončaju saradnju s Hagom", ali je i upozorio da EU ne bi smela da zatvori vrata Srbiji jer bi "bez evropske perspektive, antihaški lobi pobedio u Srbiji". I Rasim Ljajić je ranije izjavio da smatra da će, ukoliko budu nastavljeni pritisci na Srbiju, to dovesti do kontraproduktivnih efekata. "To će praktično ojačati antievropske političke strukture", kaže on.

"S druge strane, deluje prilično obeshrabrujuće na ljude koji su uključeni u sprovođenje Akcionog plana, ali mislim da naša reakcija ne treba biti emotivna, niti treba da se upuštamo u polemiku o tome", kaže Ljajić.

"Moramo da se suočimo s realnom i teškom situacijom, da pojačamo napore i aktivnosti i da naredni period maksimalno iskoristimo kako bismo uverili Tribunal u iskrene namere da ispunimo preostale obaveze", kaže on.

Ministar odbrane Dragan Šutanovac iznenađen je izveštajem Del Ponteove i odlukom Evropske komisije. On kaže da će prilikom sledeće posete glavne haške tužiteljke Beogradu njegovo ministarstvo pokazati da se čini sve na pronalasku begunaca.

"Mi svakoga dana i dalje kontrolišemo i proveravamo objekte, ali ne mogu da tvrdim da niko iz vojske privatno ne pomaže u štićenju, ali to je stvar koju je teško kontrolisati, imajući u vidu da mi imamo preko 40.000 pripadnika vojske i 50.000 penzionera", kaže on.

"Siguran sam da se Mladić ne nalazi u vojnim objektima, siguran sam da niko ne troši sredstva poreskih obveznika u njegovoj zaštiti, ali ne mogu da garantujem da niko s njim nije u kontaktu", kaže Šutanovac.

Tadić u Beču razgovarao sa Olijem Renom

Boris Tadiæ
Predsednik Srbije Boris Tadić razgovarao je danas u Beču sa evropskim komesarom za proširenje Olijem Renom.

Na sastanku koji je inicirao predsednik Tadić, razgovarano je o odnosima Srbije sa EU, pregovorima o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, parafiranju i potpisivanju tog sporazuma, kao i o izveštaju glavne tužiteljke Haškog tribunala Karle del Ponte o saradnji Srbije sa tim sudom.

Razgovor je trajao oko sat vremena.

Tadić je naveo da je dobio pojašnjenje za stav komesara Rena o parafiranju sporazuma sa Srbijom i tim povodom rekao da ima ohrabrujućih znakova, da se čeka da se ovaj proces završi i da Srbija što pre parafira, a kasnije i potpiše sporazum sa EU.

"Vrsta pritiska"

Ivan Vejvoda
Direktor Balkanskog fonda za demokratiju Ivan Vejvoda veruje da će sporazum sa Evropskom unijom do kraja meseca biti parafiran, a da je sadašnja situacija jedna vrsta pritiska koja pokazuje da će za potpisivanja sporazuma ipak biti potrebno okončanje saradnje sa Hagom.

"Mislim da je vrlo važno da komunikacija bude konstantna, da razmena bude stalna, da naše vlasti stalno obaveštavaju o tome šta rade", rekao je Vejvoda za B92.

"Za nadati se da će Ljajić i Vukčević odneti neke informacije koje nama nisu znane jer su obaveštajnog karaktera, i da će to ohrabriti Karlu del Ponte da da jednu višu ocenu o saradnji i zato pretpostavljam da će doći do parafiranja i zbog toga što je EU u interesu da dinamika integracija bude nastavljena", ocenjuje Vejvoda.

Ambasador Srbije pri Ujedinjenim nacijama Pavle Jevremović rekao je juče pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija da međunarodna zajednica ne treba da ima dileme kad je u pitanju rešenost Beograda da brzo i efikasno okonča saradnju s Haškim tribunalom, uključujući hapšenje Mladića.

"U interesu je Srbije da okonča saradnju brzo i efikasno, u rešenost Beograda da to učini ne treba imati dileme. Saradnja s Haškim tribunalom je neodvojiv deo evropskih integracija", rekao je Jevremović.

Građane interesuje kako da prijave begunce

Na telefon BIA javilo se više građana kako bi dobili informacije o prijavi haških optuženika.

Građani Srbije koji imaju informacije o haškim optuženicima Ratku Mladiću, Radovanu Karadžiću, Goranu Hadžiću i Stojanu Župljaninu mogu pozvati broj 92 ili poseban broj Bezbednosno-informativne agencije 9191.

Politika navodi da je više građana do sada zvalo 9191 od petka, kada je objavljeno da je Savet za nacionalnu bezbednost raspisao novčane nagrade za informacije koje mogu da dovedu do hapšenja haških optuženika.

Građani su se raspitivali o tome pod kojim uslovima mogu da prijave optužene, kako bi bila isplaćena nagrada i da li će identitet onog ko bude javio informaciju biti zaštićen.

Savet za nacionalnu bezbednost trebalo bi narednih dana da otvori posebnu telefonsku liniju za dojave građana o kretanju i skrivanju haških optuženika.

Prema rečima sagovornika lista bliskom timu koji traga za optuženicima u bekstvu, informacije dobijene preko posebne telefonske linije proveravaju se u najkraćem mogućem roku.

BIA je posebnu liniju 9191 uvela u maju prošle godine za prijave građana koji imaju informacije o ugrožavanju nacionalne bezbednosti.

Tadić: Cilj Srbije potpisivanje sporazuma sa EU

Predsednik Srbije Boris Tadić rekao je danas da je veliki uspeh Srbije završetak tehničkih pregovora sa EU, ali da Srbija želi da nastavi integraciju u Uniju.

Tadić je u Beču kazao da Srbija sada treba da parafira sporazum o saradnji i pridruživanju sa EU i krene dalje u približavanje Uniji.

Predsednik Srbije nalazi se u jednodnevnoj poseti Austriji gde će sa predsednikom Hajncom Fišerom razgovarati o evropskoj perspektivi Srbije i o budućem statusu Kosova i Metohije.

"Srbija sarađuje sa Haškim tribunalom i sve će učiniti da svi optuženi budu u Haškom tribunalu. To je naša zakonska obaveza, a i međunarodna, jer smo mi kao zemlja učestvovali u formiranju Haškog tribunala", rekao je predsednik Srbije.

Prema njegovim rečima, čak i ukoliko bi EU i glavna tužiteljka Tribunala Karla del Ponte prestali da postavljaju preduslove u vezi sa
Haškim tribunalom, Srbija bi učinila sve da saradnju sa Hagom završi u potpunosti.

"To ne radimo zbog Haga i EU, već zbog nas samih", rekao je Tadić.

Boris Tadić razgovarao je danas sa austrijskim predsednikom Hajncom Fišerom o političkoj situaciji na Balkanu i pregovorima o statusu Kosova i Metohije.

Nakon razgovora, Tadić je ocenio da su bilateralni odnosi dveju država veoma dobri.

"Kod Hajnca Fišera uvek nailazim na veliko razumevanje, a kad god dolazim u Austriju, ne mogu da odolim utisku da je ovo zemlja koja predstavlja razvojni model za Srbiju", rekao je predsednik Srbije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: