Zabrana izvoza pšenice, kukuruza, soje i suncokreta u naredna tri meseca treba da obuzda poskupljenja prehrambrenih proizvoda. Međutim, neki ekonomisti smatraju da je takva mera Vlade Srbije neopravdana, dok drugi upozoravaju da vlada mora da nađe nova rešenja kako bi obezbedila stabilno snabdevanje žitaricama u Srbiji.
Optimistične najave da uredba o zabrani izvoza pšenice treba da predupredi poskupljenja već su pale u vodu, hleb će poskupeti bez obzira na uredbu.
Dušan Šimunović, predsednik Unije pekara Vojvodine, kaže da najavljeno poskupljenje nije posledica samo cena pšenice i brašna, već i činjenice da cene hleba nisu menjane nekoliko godina, a da su za to vreme sirovine i ostalo što utiče na cenu poskupeli nekoliko puta.
Uredba o zabrani izvoza žitarica već je pomrsila račune izvoznicima, koji su imali pšenicu za prodaju van Srbije. Dok čekaju ukidanje uredbe i ispunjavanje obaveze prema naručiocima, izvoznici moraju da plaćaju skladištenje pšenice.
Miroslav Debeljački, direktor Jupointa, kaže da će kupci tražiti isporuku robe. "Mi ćemo za to vreme morati da čuvamo tu robu. Mi ćemo morati da čuvamo, da plaćamo troškove, a posle tri meseca važenje uredbe može biti produženo do sledeće sezone. Ideš u trošak, a ne znaš šta te čeka", kaže on.
Ima i onih koji smatraju da odluka vlade o zabrani izvoza ne može biti pravdana ciljem da se preduprede poskupljenja žitarica, a time i prehrambrenih proizvoda. Među njima je bivša ministarka poljoprivrede Ivana Dulić-Marković.
"Smatram da nema ekonomskog osnova za uredbu. To će izazvati štetu poljoprivrednicima, smanjiće cenu poljoprivrednih proizvoda. Pogotovo je problematično rešenje na tri meseca, pašće cene, a zatim će posle tri meseca tržište da proradi. Tržišna ekonomija treba da važi ne samo za potrošače nego i za poljoprivrednike", kaže ona.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 5
Pogledaj komentare