"Šta je naše na Kosovu"

Od 10. juna 1999, od dolaska KFOR-a i UNMIK-a na Kosovo, do danas srpska imovina na Kosovu ostala bez ikakve zaštite.

Izvor: Politika

Subota, 17.02.2007.

10:55

Default images

Takvo mišljenje mogu da potkrepe mnogobrojni podaci, piše Politika, ali je među njima, valjda, dovoljan samo taj da je u navedenom razdoblju u južnoj pokrajini uzurpirano milion katastarskih parcela obradivog zemljišta, livada i šuma koje pripadaju Srbima.

Mnogo pre nego što je doneto rešenje o konačnom statusu, na Kosmetu je, sem toga, započet i proces privatizacije. Potpuno nelegalno privatizaciju sprovode UNMIK, privremene institucije samouprave i Kosovska poverilačka agencija, pa se i na taj način praktično otima znatna imovina srpskih preduzeća, onih koja su osnivala preduzeća na Kosmetu ili su pak ulagala u njihov razvoj. Povrh toga su i Srbima koji su bili zaposleni u sada privatizovanim preduzećima na Kosmetu takođe uzurpirana prava koja im pripadaju jer nisu dobili naknadu iz privatizacionih prihoda.

O zaštiti srpske imovine na Kosmetu, njenoj uzurpaciji i otimačini, kao i zaštiti svojinskih prava Srba, praktično se nije raspravljalo na prošlogodišnjim pregovorima u Beču. Svojinskim i ekonomskim problemima bila je u stvari posvećena samo jedna sednica, na kojoj su predstavnici Ahtisarijevog tima i kosmetskih Albanaca tražili da se jedino raspravlja o spoljnom dugu Kosmeta, odnosno učešću tog duga u spoljnom dugu Srbije. Zaštita srpske imovine, kao i sporna, nelegalna privatizacija na Kosmetu, nije nikada bila na dnevnom redu. 

Krajem prošle godine srpski pregovarački tim je zato Ahtisarijevomk timu uputio dokument o principima za rešavanje svojinskih i ekonomskih problema na Kosmetu. Umesto reagovanja na taj dokument, usledio je predlog Ahtisarija u kom su svojinski i ekonomski problemi, ako se izuzme pitanje valute i centralne banke, smešteni uglavnom u anekse. Poseban aneks, broj 6,obio je spoljni dug Kosova. U njemu se između ostalog kaže: "osovo će preuzeti svoj dug u međunarodnom dugu Srbije. Dug obuhvata dugove MMF-u, Pariskom i Londonskom klubu poverilaca. Otplata duga rešiće se u pregovorima Kosova i Srbije. Ako se ne dogovore u roku od godinu dana, odrediće se međunarodna arbitraža".

Vlasnička prava u preduzećima u javnom vlasništvu preneće se, navodi Ahtisari, na Kosovo, dok će starateljstvo nad preduzećima u društvenom vlasništvu i nad njihovom imovinom imati institucija koja će naslediti Kosovsku poverilačku agenciju.

Uredbe o privatizaciji, donete od 2002. do danas, primenjivaće se, po tom predlogu, i ubuduće, ali dopunjene. Ahtisari je tako, na posredan način, legalizovao promenu vlasničke strukture na Kosmetu, koju su nelegalno obavili UNMIKPA, uz diskriminaciju svojinskih prava Srba i srpskih preduzeća.

U Ahtisarijevom aneksu o imovini i arhivama kaže se da će se nova institucija, koja će naslediti KPA u donošenju svojih odluka, rukovoditi principima iz Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama. A ako neka odluka ne bude u skladu s njom, nadležan je Vrhovni sud Kosova. Međunarodni sud u Strazburu se ne pominje, iako se zna da je on u Evropi, pa valjda i za Srbiju, krajnja instanca za ovakve slučajeve.

Najviše predloga srpskog pregovaračkog tima Ahtisari je prihvatio iz domena imovine i prava Srpske pravoslavne crkve. U aneksima je dat spisak manastira koji će imati posebnu zaštitu. U prvu grupu spadaju najznačajniji manastiri, koji su i do sada imali zaštitu Kfora. U drugoj grupi štitiće se manastiri u prečniku od sto metara, a u trećoj na prostoru od 50 metara.

Zanimljivo je da u spisku sakralnih objekata koji će se štititi nema Bogorodice Ljeviške, koja je spaljena u martovskim neredima 2004. Bogorodicu Ljevišku UNESKO je proglasio za kulturno dobro od svetskog značaja. Dobro je, ipak, što je u Ahtisarijevim aneksima navedeno da će se obaviti restitucija imovine SPC.

U organima upravljanja u budućim institucijama na Kosovu Ahtisari predviđa učešće međunarodnih predstavnika i predstavnika Albanaca. Retko se pominju predstavnici nevećinskih zajednica.

Vrednost srpske imovine na Kosmetu meri se, međutim, milijardama evra. To je, svakako, više nego dovoljan razlog za naš pregovarački tim, ali i državni vrh i diplomatiju, da nastave sa zahtevima da se problemu svojinskih i ekonomskih pitanja pokloni dužna pažnja u nastavku pregovora o Kosmetu, ali i da izdejstvuju rešenja koja su zaista u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, piše Politika.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: