Izbori, gubitnici i uteha

Srpski pokret obnove i Socijaldemokratska partija postale su vanparalamentarne stranke.

Izvor: B92

Sreda, 24.01.2007.

18:02

Default images

Za nekoliko izbornih lista nisu glasali čak ni svi koji su im dali potpise za kandidovanje. Srpski pokret obnove, koji su devedesetih godina prošlog veka smatrali najmasovnijom i najuticajnijom opozicionom strankom u Srbiji, ponovo, kao ni na izborima 2000, nije uspeo da osvoji nijedan poslanički mandat.

Od stranke koja je u koaliciji na prošlim izborima imala 12 poslanika, ovog puta više glasova su osvojili Socijalsitička partija Srbije, ali i koalicija Partije udruženih penzionera Srbije i SDP-a.

Srđan Srećković iz SPO-a kaže da je razočaran. "Ali, kao svaki racionalan političar, smatram da su stranke koje su dobile više glasova od nas uspele da prodru do glasača, a da mi nismo", kaže on.

Da bi neka izborna lista po zakonu mogla da se nađe na glasačkom listiću, bilo je potrebno da to potpisima podrži makar 10.000 građana. Zakonodavac je tako pokušao da onemogući autsajdere da zbunjuju ili zabavljaju građane u kampanji i na izborima.

Ni to se nije pokazalo kao uspešno rešenje ovog puta. Sada je apsolutni rekorder Reformistička stranka, koja je od 10.000 potpisnika uspela da sakupi 1.538 glasova.

Aleksandar Višnjić iz te stranke kaže da u toj stranci nisu ni mislili da će dopreti ni blizu cenzusa. "Samo smo hteli da se za nas čuje i da se spremimo i osvojimo što više glasova na lokalnim izborima", kaže on.

Međutim, i reformisti i ostale stranke koje su doživele debakl na izborima, kao i oni koji su prešli cenzus, imaće utehu u vidu više od tri miliona dinara.      

Marko Blagojević iz CESID-a kaže da su stranke dužne samo da dostave dokumentaciju u kojoj stoji koliko su novca dobile i koliko su potrošile, a ne i na šta su potrošile taj novac.

Na pitanje da li se isplati kandidovati se na izborima, čak i ako uspete da osvojite jedva 1.000 glasova, Blagojević kaže da to zavisi od izbora do izbora. "Stranke su za ove izbore, recimo, dobile po 40.000 evra", kaže on.

Na potezu je Republička izborna komisija, koja od svih učesnika na izborima treba da traži detaljniju dokumentaciju o tome na šta su novac potrošile, čime bi bio sužen prostor za malverzacije novcem poreskih obveznika.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: