Vizner: Konstruktivnost iznad svega

Dan pošto je završena prva runda pregovora o statusu Kosova u Beču, u Beograd je doputovao američki izaslanik Frenk Vizner.

Izvor: B92, Beta

Utorak, 25.07.2006.

07:46

Default images

Kako je saopšteno nakon sastanka sa premijerom Srbije Vojislavom Koštunicom, predsednik Vlade Srbije je tokom razgovora posebno istakao da Srbija, kao evropska demokratska država, ima dovoljno državotvornog iskustva da prihvati i obezbedi najbolju meru autonomije za Pokrajinu.

"Ujedno, Srbija ima dovoljno državotvornog iskustva da ne dopusti da se na 15 odsto njene teritorije stvara nova albanska država“, rekao je Koštunica tokom susreta sa američkim izaslanikom.

Vizner je od svojih sagovornika zatražio da u daljim pregovorima budu konstruktivni: "Konstruktivnost se traži da bi bili obezbeđeni mir i demokratija i zaštita prava svih građana Kosova."

Osim sa Koštunicom, Vizner je razgovarao i sa šefom srpske diplomatije Vukom Draškovićem, a planirano je da na istu temu razgovara i sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem.

Posle prve runde pregovora u Beču najavljeno je da bi već u prvoj polovini avgusta pregovarači ponovo mogli da sednu za sto. Razgovori Beograda i Prištine završeni su juče iznošenjem oprečnih stavova o statusu Kosova. Beograd je voljan da dâ sve sem nezavisnosti, a Priština ne želi ništa sem nezavisnosti. Prvi pregovori završeni su kako su i zamišljeni, bez zaključaka i predstavljanjem stavova obe strane, pa se može reći da su bili protokolarni.

Specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija za status Kosova Marti Ahtisari izjavio je da su zvaničnici Beograda i Prištine izneli oprečne stavove o budućnosti Pokrajine, ali da je bilo i nečega što se nije očekivalo. "Imali smo priliku da razgovaramo na ručku koji je za delegacije organizovao kancelar Austrije Volfgang Šisel. Naravno, kad svi zajedno sedite za stolom, ljudi razgovaraju. Mogu da kažem da je atmosfera bila mnogo bolja nego što sam očekivao", rekao je Ahtisari.

Premijer Srbije Vojislav Koštunica na konferenciji za novinare pojasnio je ideju o suštinskoj autonomiji, rekavši da to rešenje može biti menjano, a odluka o nezavisnosti ne može. "Kosovo i dalje treba da bude deo Srbije, ali s najvećom mogućom autonomijom. Srbi i Albanci ne žive zajedno samo 10 godina, već vekovima, i u tom periodu je bilo mnogo primera nasilja Albanaca nad Srbima i obratno. Sada ulazimo u novi period. Zato bi trebalo da postoji demokratsko Kosovo u Srbiji, a da se pri tom ne naruši nešto što je ključ svetskog poretka, a to su teritorijalni integritet i suverenitet postojećih država", kaže Koštunica.

Predsednik Srbije Boris Tadić kaže da nije ni očekivao da će razlike biti manje, ali da je srpska pozicija pojašnjena, što je uslov da se krene u pregovore do kompromisa. "Srbija nema nameru da vlada zajedno sa kosovskim Albancima, već da brani svoje legitimne, demokratske interese, a to su ujedno demokratske vrednosti. Treba naći najbolje moguće rešenje za Kosovo, kada govorimo o njegovoj suštinskoj autonomiji, a prvi put u istoriji Srbija zvanično nudi tu vrstu rešenja", kaže Tadić.

Albanski tim je novinarima govorio samo o nezavisnosti. Veton Suroi, član pregovaračkog tima, izjavio je da budućnost Kosova treba da odgovara interesima ljudi koji žive tamo. "U idealnim uslovima, mi bismo želeli da ubedimo Srbiju da nam bude partner u izgradnji demokratije i nezavisnosti, ali ne želimo nikoga da primoravamo već očekujemo da to Beograd sam, dobrovoljno, prihvati", rekao je on.

Na pitanje novinara kako bi Albanci reagovali ako dođe do nametnutog rešenja, predsednik Kosova Fatmir Sejdiu je rekao da su Albanci svesni značaja procesa koji je u vezi s budućnošću Kosova. "Bitno je da postanemo odgovorniji i da garantujemo bezbednost ljudima koji tu žive, uključujući manjine. Zato kažem da se fokusiramo na budućnost. Ne pretimo nikome oružano, želimo izgradnju stabilnosti u regionu", kaže on.

Reakcije na Kosovu

Oliver Ivanoviæ
Jedan od lidera kosovskih Srba Oliver Ivanović kaže da je siguran u to da u međunarodnoj zajednici postoji stav da Srbiji rešenje može biti samo nametnuto, odnosno da Srbija drugačije neće odustati od Kosova. "Isto tako, postojalo je i uverenje da se Albanci moraju privoleti da prihvate nešto što nije puna nezavisnost. Međutim, mislim da kompaktnost Kontakt grupe više nije tako čvrsta. Evropski deo Kontakt grupe je pomalo konzervativan, doći će do polarizacije, pa će tada i SAD shvatiti da nametanje rešenja nije i jedino rešenje. Mislim da bi se tada moglo pojaviti i neko opasnije rešenje, kao što je ideja o podeli. Ja, kao običan čovek, želim mir, kao i većina ljudi na Kosovu. Treba sve ovo da se završi, pa da možemo da se okrenemo poslu, životu, da podižemo decu, da se okrenemo budućnosti", kaže Ivanović.

Analitičari u Prištini smatraju da je bečki susret pokazao da, zbog suprotnih stavova, u pregovorima neće biti nađeno rešenje. Većina analitičara zaključuje da će rešenje za status Kosova biti nametnuto. Edita Tahiri, profesorka na Prištinskom univerzitetu, kaže kako nije ni mislila da će susret beogradskog i prištinskog vrha doneti neke rezultate, ali da je susret bio potreban kako bi bile predstavljene vizije za Kosovo. "Bilo je važno da međunarodna zajednica identifikuje tačke slaganja i razilaženja", kaže ona.

Analitičar Miljazin Krasnići ocenjuje da su bečki razgovori organizovani kako bi moglo biti nametnuto neko treće rešenje.

Pokret Samoopredeljenje, koji vodi nekadašnji studentski lider Aljbin Kurti, juče je ponovo održao protest kao znak neslaganja s pregovorima s Beogradom. Adem Demaći je na protestu izjavio da su bečki pregovori nepravedno eksperimentisanje. "SAD i EU moraju shvatiti da ne mogu naći rešenje koje nije u duhu ovog naroda i njegove želje da bude slobodan", kaže Demaći.

SAC: Plan paralelne koegzistencije dve vlasti

Srpsko-američki centar objavio je plan za političko uređenje Kosova, predlažući paralelnu koegzistenicju srpskih i evropskih vlasti. Zbog oprečnih stavova Srba i Albanaca o budućnosti Kosova, SAC ukazuje da pravi pregovori nisu ni mogući i da zato treba zauzeti drugačiji pristup, odnosno naći rešenje za ljude koji žive na Kosovu, a ne za teritoriju.

Prva pretpostavka plana SAC-a je da osnovni srpski stav na Kosovu i Metohiji jeste da Pokrajina ostane u Srbiji, a kosovski Srbi da ostanu da žive u Srbiji. Kosovski Albanci, s druge strane, žele da budu nezavisni, izvan Srbije. SAC se zalaže da i jednima i drugima na Kosovu treba dati ono što žele. To znači da Kosovo i Metohija ostaje srpska pokrajina i svi pojedinci koji to žele ostaju građani Srbije i nastavljaju da žive na Kosovu kao srpski građani u sopstvenoj zemlji. Autonomija pokrajine je ista ili slična onoj koju ima Vojvodina.

Takođe, s pristankom Srbije, na Kosovu se stvara odvojena, paralelna vlast koja ima ovlašćenja u okviru cele Pokrajine. Ta paralelna vlast bi bila pod direktnom kontrolom Evropske unije i imala bi sopstveno ime i oznaku, ovlašćenje da izdaje pasoše i druga relevantna dokumenta u kojima je naglašeno da državljanstvo pod paralelnom vlašću nije deo Srbije. Paralelna vlast bi imala ovlašćenje da prikuplja poreze, carine i takse i da vrši odgovarajuće isplate osobama koje izaberu to državljanstvo, ovlašćenje da ima svoje kvazidržavne simbole, koji bi najverovatnije bili kombinacija albanskih i simbola EU.

Opseg prava koja proističu iz državljanstva definisala bi EU i ne bi, bar u početku, bio jednak sadašnjem državljanstvu u EU. SAC procenjuje da se može, s pravom, pretpostaviti da bi praktično svi Albanci, a gotovo niko od Srba, izabrali da podležu takvoj evropskoj upravi jer tako više ne bi bili pod srpskom jurisdikcijom. "Ako bi evropska vlast na Kosovu imala jurisdikciju na celoj teritoriji Kosova, ne bi bilo potrebe postavljati pitanje podele teritorije. Umesto toga, potrebno je definisati ulogu i kompetencije paralelnih jurisdikcija na istoj teritoriji, s tim da je ljudima koji žive na toj teritoriji dato pravo da izaberu kojoj jurisdikciji žele da pripadaju", predlaže SAC.

Beograd i Brisel bi se, prema planu, dogovorili o jednoj, zajednički kontrolisanoj lokalnoj administraciji za policiju, opštinsku vlast, lokalne izbore itd., koja bi bila istovremeno odgovorna i srpskim pokrajinskim vlastima i paralelnoj vlasti na Kosovu. Takav odnos bio bi postignut maksimalnom decentralizacijom, o čemu bi trebalo voditi detaljne i ozbiljne pregovore.

Aranžman o preklapanju srpske i jurisdikcije EU trajao bi makar do ulaska Srbije u EU, zaključuje SAC.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

36 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: