Gde će biti sahranjen Milošević?

Dva posle Miloševićeve smrti, dnevne novine uglavnom se bave mestom sahrane i uzrokom smrti.

Izvor: B92

Ponedeljak, 13.03.2006.

07:28

Default images

Rezultati autopsije bivšeg predsednika Jugoslavije i Srbije i haškog optuženika Slobodana Miloševića, koji je u subotu umro u pritvoru u Hagu, pokazali su da je neposredan uzrok smrti infarkt.

Portparolka Haškog suda Aleksandra Milenov izjavila je u razgovoru sa specijalnim izveštačem B92 iz Haga Milošem Milićem da su autopsiju juče izvršili holandski patolozi, uz prisustvo dva stručnjaka sa beogradske Vojno-medicinske akademije, a da će rezultati toksikološke analize biti poznati naknadno.

Posle izjave Miloševićevog pravnog savetnika Zdenka Tomanovića da je njegov klijent dan pre smrti napisao pismo šefu diplomatije Rusije Sergeju Lavrovu i tražio pomoć tvrdeći da neko u pritvoru Haškog tribunala pokušava da ga otruje lekom za lepru, Blic piše da određeni antibiotici koji se koriste za lečenje lepre i tuberkuloze negativno utiču na lekove za snižavanje povišenog pritiska tako što smanjuju koncentraciju tih lekova u krvi, a tako i njihovo dejstvo.

Večernje novosti objavile su intervju sa udovicom Slobodana Miloševića Mirom Marković. Ona je za taj list rekla da još nije odlučila gde će Milošević biti sahranjen, a da će njena odluka zavisiti od poteza vlasti u Beogradu. "Da odlučujem samo ja, bio bi to Požarevac. Na žalost, ja sam i dalje talac Interpolove poternice", rekla je Mira Marković. Predsednica Jugoslovenske levice kaže i da se s kćerkom i sinom svakodnevno čuje, da imaju nekoliko ideja za sahranu i da ih analiziraju. "Sve zavisi od toga hoće li meni skinuti poternicu", kaže Mira Marković i za smrt muža krivi Tribunal, navodeći da su se u Tribunalu našli u nevolji za dokazivanje krivice Miloševiću, pa su zaključili da je najbolje da ga fizički nema.

Funkcioner Socijalističke partije Srbije Milorad Vučelić rekao je Dnevniku da će poslanici te stranke napustiti Skupštinu Srbije ako Slobodan Milošević ne bude sahranjen u Beogradu. Vučeliću su, prema pisanju Kurira, povereni organizacija sahrane i održavanje veze s članovima Miloševićeve porodice i vlastima u Beogradu, kako bi Miri Marković i Marku Miloševiću bio omogućen nesmetan dolazak u Beograd. List piše i da je predsednik Glavnog odbora SPS-a Ivica Dačić izostavljen iz te priče.

Glas javnosti piše da izvor tog lista blizak porodici Milošević demantuje pisanje pojedinih medija da su Mira Marković i Marko Milošević od početka smatrali da Slobodana Miloševića treba sahraniti u Rusiji jer nemaju nameru da se vraćaju u zemlju. Izvor tvrdi da Miloševićeva porodica nema ništa protiv sahrane u Srbiji, ali pod uslovom da država pruži čvrste garancije da porodica može da dođe u zemlju i da uvek može da posećuje grob, a da pri tom ne bude uhapšena. Funkcioner JUL-a Dragana Kuzmanović kaže da se vlasti očigledno boje i mrtvog Miloševića pošto je potvrđeno da nema ništa od abolicije jer se vlast plaši incidenata na sahrani.

SPS i radikali traže da Slobodan Milošević uz sve državne počasti bude sahranjen u Aleji velikana. Iz kabineta predsednika Srbije Borisa Tadića juče je saopšteno da bi državna sahrana Slobodana Miloševića bila neprimerena ulozi koju je on imao u novijoj istoriji Srbije. Predsedništvo G17 plus traži od beogradskih vlasti da ne dozvole sahranu Miloševića u Aleji velikana i navodi da se radi o čoveku koji je unazadio Srbiju i upropastio hiljade ljudskih života. Iz stranke premijera Vojislava Koštunice, Demokratske stranke Srbije, kažu da treba imati opreza sa izjavama. Potparol DSS-a Andreja Mladenović za Politikukaže da se obdukcija tek radi i da će njegova stranka danas izaći sa stavom. “Sada je još rano o tome govoriti” rekao je Mladenović.

Slobodan Milošević bio je optužen pred Haškim tribunalom za genocid u Bosni i Hercegovini i ratne zločine u Hrvatskoj i na Kosovu.

Delo piše da je Slobodan Milošević u političkoj karijeri bio staljinista, fašista i demokratski izabran vođa, a da je barem 200.000 mrtvih i tri miliona izbeglica bilans te karijere. "Kod Miloševića nije bilo neobično to što je radio. Istinski je šokantna  bila masovna narodna podrška, koju je uživao do samouništenja na Kosovu", smatra Delo.

Ljubljanski Dnevnik piše da je jasno da Haški tribunal nije bio dorastao svom zadatku. "To znači da je Milošević dosledno odigrao svoju ulogu do kraja i čak iz groba onima koje je najviše mrzeo, a pre svega lažnom sudu, kako ga je sam nazvao, zadao i poslednji udarac. U smrt je otišao kao mučenik, kao borac koji se protiv 'besmislenih' optužbi borio sve do poslednjeg daha", piše list. "Ipak, to ne znači da je Milošević pobedio. Iako se ne može sumnjati u Miloševićevu inteligenciju, jednako je tačno da je, uprkos svemu, njegova politika i bez presude u Hagu doživela istorijski poraz, tako veliki da je Milošević, u stvari, Srbiji napravio veću uslugu svojom smrću, nego svom svojom politikom i odbranom u Hagu. Svojom smrću otežao je i zahteve kosovskih Albanaca za nezavisnost i smanjio mogućnosti za uspeh bosanske tužbe za genocid. Svojom smrću je Milošević za Srbiju i svet učinio više nego svojim životom", piše Dnevnik.

Dejli telegraf konstatuje da bi komentatori bili zgroženi da je bilo gde u svetu optuženi umro posle pet godina u pritvoru, a da nije proglašen krivim za bilo šta i dodaje da, međutim, iz nekog razloga, onima koji se najvatrenije protive držanju osumnjičenih za terorizam u Gvantanamu, nimalo ne smeta farsičan rad Haškog tribunala, prenosi BBC. Navodeći da žali što je ekspanzija međunarodne jurisdikcije, moć koja je nekada pripadala suverenim državama, prešla u ruke zagovornika ljudskih prava čiji jedini legitimitet izvire iz njihovih moralnih uverenja, Dejli telegraf piše da je Milošević bio loš čovek, ali da i loši ljudi zaslužuju pravdu. "To što je nije dobio u Hagu, baca loše svetlo na sve nas", list.

Indipendent smatra da uprkos debaklu Haškog tribunala u slučaju Milošević, zbog preopširne optužnice, predugog trajanja procesa i smrti optuženog, pritisak na Srbiju da izruči Mladića ne sme da popusti. "Neprijatna smrt u pritvoru ne sme da pokoleba EU, koja je Beogradu postavila rok za predaju Mladića. Ako bi odustala, dozvolila bi Miloševiću da sasvim nezasluženo pobedi iz groba", piše list.

Gardijan ocenjuje da je Miloševićevo nasleđe suprotno od onog kom se nadao. "Uzimajući sebi za pravo da se meša u poslove suseda Srbije, izazvao je niz intervencija protiv svoje zemlje, čime je uspostavljen princip da suverenitet ne štiti lidere ili režime odgovorne za zločine protiv svog ili susednih naroda. Suđenje drugima, uključujući Karadžića ili Mladića, uslediće, verovatno, pre ili kasnije. U svakom slučaju, Milošević je i nehotice mnogo doprineo kraju kulture nekažnjivosti", smatra list.

Tajms navodi da pitanja kako i zašto je Milošević umro treba da dobiju odgovore, ali da iz njegove smrti moraju biti izvučene i pouke. "Ratovi na Balkanu devedestih godina bili su složeni i, mada je Milošević raspirio vatre srpskog nacionalizma, sukobi koji su usledili nisu mogli da budu delo samo jednog čoveka, niti se nasleđeni problemi mogu rešavati osudom samo jednog čoveka. Dovođenje Mladića i Karadžića u Hag ostaje prioritet, ali naivno je verovati da će nekoliko presuda na holandskoj teritoriji zalečiti rane na Balkanu", piše list i napominje da Hrvati i Bosanci snose deo odgovornosti koji ne smeju izbeći, a da će brutalno poglavlje biti zatvoreno tek kad sve strane uvide korist od istinskog pomirenja.

Fajnenšel tajms smatra da Miloševićeva smrt ne oslobađa bivše jugoslovenske republike obaveze da se nose s njegovim teškim nasleđem. Ocenjujući da najpre treba uhapsiti Karadžića i Mladića, list dodaje da vlade u regionu moraju da demokratski urede svoje zemlje, poštujući ljudska i manjinska prava i rešavajući na miran način preostale teritorijalne probleme, prvenstveno Kosovo. "EU im u tome mora pomoći, novcem i savetima, ali i otvaranjem vrata za članstvo. Pobeda nad Miloševićem biće potpuna tek kada sve bivše jugoslovenske republike budu spremne da uđu u Uniju", ocenjuje list.

Komersant ocenjuje da su posle Miloševićevog odlaska iz politike i posle njegove smrti ostala dva mita koja su ga pratila ceo život. Prvi je da se borio za očuvanje Jugoslavije i jedinstvo srpskog naroda, a drugi da je bio veliki prijatelj Rusije. "Istina je, međutim, da su i Jugoslavija i Srbi i Rusija uvek bili monete za potkusurivanje u velikim Miloševićevim igrama, gde je glavni dobitak bila apsolutna vlast", piše list.

Izvestija postavlja pitanje da li je Milošević zaista bio prijatelj Rusije i patriota i veliki državnik. Izvestija piše i o katastrofalnim posledicama Miloševićeve politike, navodeći da je on bio dobar taktičar, ali nikakav strateg, i da će zbog njegovih grešaka Srbija još dugo morati da ispašta.

Četiri smrtna slučaja i brojne nejasnoće negativno utiču na reputaciju Haškog tribunala, a izručenje Ratka Mladića i Radovana Karadžića postaje sve teže, piše Prese. "Neočekivana smrt Miloševića mogla bi ubrzati kraj Tribunala, jer su Ujedinjene nacije inače nameravale da rad tog specijalnog suda okončaju krajem 2008. i do 2010. dozvole samo žalbene postupke", piše list. "Izručenje Mladića i Karadžića postaje sve neizvesnije, iako je glavna tužiteljka Tribunala Karla del Ponte još jednom tražila njihovo hapšenje i izručenje, pošto će oni i njihove pristalice izneti argument da izručenje za njih predstavlja smrtnu presudu. Iako ta argumentacija ne odgovara realnosti, Tribunal zbog smrti Miloševića ima ozbiljan problem kredibiliteta. Odgovorni iz suda izloženi su pitanjima da li su zatvorenici dovoljno dobro nadgledani i da li su dovoljno medicinski obezbeđeni", piše Prese. Postavlja se pitanje koliko je sud pun rupa i šta sve može da se prošvercuje u i iz ćelija i zašto suđenja traju toliko dugo da optuženi ne mogu da dožive presudu. "Milošević, šta god da se ispostavi da je uzrok smrti, ostavlja teško nasleđe za Srbe, njihove susede i Evropljane. Nedovršeno suđenje je jedna vrstu pravne hipoteke za čitav region", ocenjuje list.

Gazeta viborča Miloševića označava najvećom nesrećom koja je ne samo susedima Srba već i Srbima mogla da se dogodi u poslednjih 60 godina. "Zbog Miloševićeve smrti mogu da žale najviše oni kojima je bilo stalo do presude. Kakva god bi bila, žrtvama bi pružila osećaj da je pravda makar delimično zadovoljena, a Srbima da prihvate krvavu prošlost i počnu da je prevazilaze", ocenjuje list.

Žečpospolita upozorava da je smrt Miloševića šamar Haškom tribunalu zbog toga što je bivši predsednik umro pod okolnostima kakve sud nije smeo da dopusti. List dodaje da bi reputaciju Tribunala moglo da popravi suđenje Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću, pod uslovom da se i ono ne otegne u nedogled.

Slovački dnevnik SME navodi da je Miloševiću trebalo da sude pravedno i da mu presude. "Okončanje tog procesa bi bio jak signal i za Balkan i za Evropu. Njegova smrt, zajedno s tim da mu je nedavno odbijeno lečenje u Moskvi, napraviće od Miloševića u mnogim očima mučenika", zaključuje SME.

Slovačka Pravda piše da je čovek koji je izazvao četiri rata umro kako je i živeo. "Kao da je svoj odlazak sa ovog sveta izrežirao kao malu gorku pobedu. Svojom smrću Milošević je lupio jak šamar Haškom tribunalu. Mamutska haška mašinerija u koju je međunarodna zajednica upumpala skoro milijardu evra u nadi da će joj se ta investicija vratiti uvođenjem pravde kao osnove pomirenja na Balkanu zatajila je drugi put u nedelju dana", piše list.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

34 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: