Ko je kriv za zločine

Kako B92 saznaje, Senat SAD jednoglasno je usvojio rezoluciju o Srebrenici.

Izvor: B92

Subota, 25.06.2005.

10:28

Default images

Rezoluciju gotovo istovetnog teksta u ponedeljak će usvojiti i Predstavnički dom Kongresa SAD. U rezoluciji se navodi da je zločin u Srebrenici najgori od mnogih u periodu od aprila 1992. do novembra 1995. u BiH, kada je ubijeno oko 200.000 ljudi, a više od dva miliona napustilo domove. Ti zločini, po oceni senatora, rezultat su agresije bosanskih Srba i njihove politike etničkog čišćenja, što su direktno podržavale vlasti Jugoslavije.

Gotovo isti tekst biće ponuđen na usvanje i članovima Predstavničkog doma Kongresa SAD u ponedeljak, 27. juna. Za razliku od rezolucije Senata, pred Predstavničkim domom će se naći konstatacija da su zločini širom BiH, uključujući najstrašniji, onaj u Srebrenici, počinile snage bosanskih Srba uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i njegovih sledbenika.

Rezoluciju koju je usvojio Senat predložili su senatori Gordon Smit i Džozef Bajden. U tekstu se navodi da su snage bosanskih Srba u julu 1995. počinile genocid u Srebrenici, a da deo odgovornosti za pad zaštičene zone Ujedinjenih nacija posle, koje je usledilo masovno ubistvo srebreničkih muškaraca, snose i UN i njene članice jer nisu preduzele odlučnu, pravovremenu i srazmernu akciju u BiH, a kojom bi se reagovalo na tamošnja dešavanja. "UN i zemlje-članice treba da traže način da osiguraju da se taj neuspeh ne ponovi u budućim konfliktima i krizama", navodi se u rezoluciji.

Senatori su se saglasili o tome da žrtve iz Srebrenice moraju biti upamćene, a da je u interesu pravde, ali i SAD, da počinioci budu izvedeni pred sud. U rezoluciji je navedeno da se najodogovornijima za zločin u Srebrenici smatraju Radovan Karadžić i Ratko Mladić, a da su oni i dalje na slobodi.

U zaključku rezolucije navodi se da SAD treba da nastave da podržavaju nezavisnost i teritorijalan integritet BiH, uspostavljanje mira i stabilnosti u Jugoistočnoj Evropi i pravo ljudi iz regiona da saznaju sudbinu nestalih članova porodica i da se vrate svojim kućama.

"Pojačavanje pritiska"

Analitičar nedeljnika NIN Ljiljana Smajlović kaže da rezolucija u osnovi ima politički značaj i da će biti korišćena kao vrsta pritiska i da će uticati na pregovaračku poziciju Beograda. "Rezolucija je pojačavanje pritiska SAD na Srbiju, što se može očekivati tokom cele godine. Posle godišnjice Srebrenice dolazi godišnjica Dejtona. Već se nagoveštavaju konferencije, rasprave, o tome kako rešiti problem BiH, a mislim da je veoma važno to što Njujork tajms i Herald tribjun objavljuju razgovor s Nikolasom Bernsom, državnim podsekretarem SAD, koji sada odjednom kaže da smatra da SAD imaju neka nezavršena posla od pre mnogo godina, i u BiH i na Kosovu, to jest, on te dve stvari povezuje. Mislim da je to nagoveštaj pokušaja završetka nezavršenog posla oko BiH i Kosova", kaže ona.

Ljiljana Smajlović smatra da su sadržaj rezolucije i formulacija o etničkom čišćenju očekivani. "Formulacija o direktnoj podršci vlasti Jugoslavije politici bosanskih Srba, za politiku agresije i etničkog čišćenja, dosta je jaka, ali još ne tako jaka kao što je bila formulacija koju je koristio Savet ministara Srbije i Crne Gore, koji je rekao da je režim Slobodana Miloševića planirao i naredio zločin u Srebrenici", kaže ona.

Vrh Srbije i RS osudio sve zločine

Beograd
Premijer Srbije Vojislav Koštunica i predsednik i premijer Republike Srpske Dragan Čavić i Pero Bukejlović najoštrije su osudili ratne zločine prema pripadnicima drugih naroda, uključujući masovan zločin u Srebrenici i sve zločine nad srpskim narodom. Na sastanku u Beogradu je rečeno da srpski narod ima posebnu moralnu obavezu, kao narod koji je tokom prošlog veka pretrpeo najveće žrtve, da svi ratni zločini budu rasvetljeni i osuđeni, a ukazano je na to da su ostali nerasvetljeni i nekažnjeni zločini počinjeni u akcijama Bljesak i Oluja i oni u Sarajevu, Tuzli, Bratuncu i drugim mestima.

Posle sastanka državnog vrha Srbije i RS učesnici nisu davali izjave za javnost.

Grčki dobrovoljci u Srebrenici?

Pravosuđe Grčke otvorilo je istragu o učešću grčkih dobrovoljaca u masakru u Srebrenici. Kako je rekao ministar pravosuđa Anastasios Papaliguras, ne isključuje se mogućnost da postoji izvesna odgovornost grčkih državljana u masakru. "Pravosuđe je dobilo dokumenta o tome pre nekoliko dana i otvorena je preliminarna istraga. Ministarstvo je spremno na saradnju ako to od njega bude traženo", rekao je ministar.

Frans pres navodi da je to prvi put da Grčka ne isključuje mogućnost da su grčki dobrovoljci pomogli Srbima u bosansko-hercegovačkom sukobu, prenosi Fonet.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

28 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: